Ćulibrk: Umesto reformi, mi opet o povećanju plata i penzija

Ekonomija 02. avg 201809:56 > 09:58
N1

Urednik nedeljnika NIN Milan Ćulibrk rekao je u Novom danu da se seća autorskog teksta Dušana Vujovića u kome navodi da smo do sada imali pet pokušaja fiskalne konsolidacije i da su svi propali, jer poslednji korak nije urađen. "Sada imamo mogućnost da i to bude završeno, a mi opet pričamo samo o povećanju plata i penzija", ocenio je.

Govoreći o rastu BDP od 4,5 odsto, što je za vlast „fantastičan rezultat“, Ćulibrk kaže da je malo ko konstatovao da je Srbija prošle godine sa rastom od 1,9 odsto bila među 40 zemalja koje su imale manji rast od 2 odsto.

„Delom je ovaj rast posledica sporijeg rasta u prošloj godini. Svetski prosek je 3,9 odsto, mi smo tek malo iznad proseka sveta“, kaže on.

Dodao je da prošle godine nismo ostvarili ono što smo planirali, a da su sada samo ti zaostaci nadoknađeni.

„Da može da se zaključi da će ovih 4,5 odsto da se nastavi i narednih godina, ali neće, nažalost“, rekao je on, dodajući da je od 2000. do 2008. godine prosečan rast bio između 5 i 6 odsto.

Istakao je da je rast važan, jer je to jedini način da stignete nekoga.

„Rasli smo sporije od svih, jedino smo prošle godine rasli brže od Makedonije, jer je bila velika politička kriza. Imali smo sporiji prosečan rast i od Crne Gore, i od Albanije, i od Bosne. Jedino od Hrvatske nismo, ali ona je poseban slučaj, jer je čak i nakon ulaska u EU imala nekoliko godina recesije“, rekao je gost N1.

Ćulibrk kaže da obični građani vise rast kroz plate i penzije.

„Prosečna plata je u prvih šest meseci bila 417 evra, a prošle godine je bila oko 390. Imaćemo „fantastičan“ rast plata od 5,5 ili 6 odsto. Na sreću, ni predsednik više ne pominje 500 evra, sada pominje 470, ali nema teorije da bude više od 440 evra“, kaže on.

Ističe da stvaramo nerealna očekivanja kada kažemo da imamo „fantastičan rast“, kada kažemo „nikad veće plate i penzije“.

„Zaboravljamo da se radi samo o povećanju plata u javnom sektoru“

Govoreći o ukidanju Zakona o privremenom smanjenju penzija, kaže da smo jednom morali ukinuti zakon koji je privremen.

„To je vraćanje penzija, ali napravićemo novu nepravdu, verujem da će opet bili žalbi Ustavnom sudu. Za neke će penzije biti vraćene na nivo pre smanjenja, a za ove koji primaju ispod 30 hiljada će biti nekog povećanja, znači nije isto“, kaže on.

Ističe da su penzije stečena prava, kao i da se njihova visina određuje na osnovu doprinosa tokom radnog staža.

„Onaj što je uplaćivao 30.000 neće dobiti povećanje, a onaj što je uplaćivao 15.000 hoće. Kvarimo sistem, ovo je antisitem. Imali smo ranije jasnu formulu za usklađivanje penzija, postojala je švajcarska formula koja se primenjivala godinama“, kaže Ćulibrk.

Govoreći o najavljenom povećanju plata, Ćulibrk kaže da „zaboravljamo da se tu radi samo o povećanju plata u javnom sektoru“.

„A šta je sa privatnim? Ko finansira plate u javnom sektoru, odakle se slivaju pare u budžet – iz privatnog. Pa šta ćemo, da ugušimo privatni sektor“, objašnjava on.

Dodaje da niko ne vodi računa o tome da se kvare proporcije.

„Umesto da se forsira privatni sektor, da se smanje porezi na zarade u privatnom sektoru i tako redom. Niko ne vodi računa o onome ko stvara BDP“, kaže on.

Govoreći o rastu građevinarstva, kaže da se nama rast bazira na rastu građevinarstva, a da to „ne može da se izveze“.

„Istorijska prilika da završimo reforme“

Ćulibrk smatra da imamo istorijsku priliku da završimo reforme.

„Sećam se autorskog teksta bivšeg ministra finansija Dušana Vujovića u kome navodi da smo imali do sada pet pokušaja fiskalne konsolidacije i da su svi propali, jer zadnji korak nije urađen. Sada imamo mogućnost da i to bude završeno, a mi opet pričamo samo o povećanju plata i penzija. Kao pijani milioneri, samo da nam se to ne obije o glavu i šesti put“, kaže on.

Govoreći o aranžmanu sa MMF, kaže da bi sve bilo moguće i bez MMF.

„Niko ne mora da vas bije po ušima ako treba da očistite kuću. Jel čistite kuću zbog gostiju ili zbog sebe? Svi su premijeri do sada znali da to treba da se uradi, samo niko nije hteo“, ocenio je.

Zaključio je da rast ove godine može da bude iznad 4 odsto, ali da nemamo na osnovu čega da očekujemo da će i narednih godina da bude veći od 4,5 ili 5 odsto.

„Na dugi rok nama su potrebne visoke stope rasta, ali one podrazumevaju mnogo veće investicije, a ne samo strane direktne“, rekao je Milan Ćulibrk.

Pogledajte celo gostovanje u Novom danu: