Vozači revoltirani – gorivo sve skuplje, čeka se potez Vlade

Ekonomija 05. jun 201818:06 > 18:21
N1

Mnogi vozači u Srbiji ovih dana sa strepnjom prilaze benzinskim pumpama, i prvo gledaju cene. Barel sirove nafte na svetskim berzama poslednjih nekoliko nedelja u konstantnom je porastu, što je "poguralo" i cene na pumpama u Srbiji.

Revoltirani, vozači najavljuju protesete za 8.jun, dok ekonomisti podsećaju da je na potezu vlada koja ima mogućnost da interveniše.

Vozačima „prekipelo“. Na cenovnicima benzinskih pumpi, brojevi sve veći.

„Najmanje plate u regionu, a najskuplje gorivo“.

„Uvek sipam za 1.000 dinara, nije poskupelo uopšte“.

„Ja vozim non stop, evo u poslednjih mesec dana ja mislim da je tri poskupljenja bilo. A svaki dan sipam gorivo.“

„Pa, katastroofa“, kažu građani s kojima smo razgovarali.

A šta je „poguralo“ cene na pumpama? Jasno, cena sirove nafte. Iako se u junu 2017. barel prodavao za oko 44 dolara, cena „crnog zlata“ samo je išla ka gore i u 2018. dostigla 80 dolara za barel. I danas je cena na tržištu visoka, 75,4 dolara po barelu.

Zato je u poslednjih mesec dana prosečna cena benzina u Srbiji veća za 4,8 a dizela za 6,2 odsto. Benzin od 95 oktana dostigao je cenu od 152 dinara za litar, evrodizel i 162, dok su cene litra „kvalitetnijeg“ benzina i evrodizela i do 167 dinara.

Država ne preuzima konkretne mere, iako za to postoji način. Zakonom o akcizama je predviđeno da Vlada može bez promene zakona da smanji akcizu i do 20 odsto, a da ih nakon prestanka poremećaja vrati na raniji nivo. Takav potez Vlada je povukla 2012. godine.

„Pratićemo kako će se te cene u narednom periodu razvijati, sa nadom da će doći do pada cene sirove nafte i cene derivata, ukoliko do toga ne dođe, mi ćemo na nivou vlade videti koje mere imamo na raspolaganju, pri čemu moramo da imamo na umu da imamo tržišno formulisanje tih cena i da tržište diktira same uslove“, objašnjava ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić.

N1

Tomislav Micović, iz Udruženja naftnih komapnija Srbije za N1 kaže da je njihova analiza pokazala da su državna zahvatanja u ceni benzina 55,2 a dizela – 53,8 odsto. Micović navodi: Srbija jedina u regionu sa tako visokim akcizama i trebalo bi da ih smanji. Isti stav imaju i ekonomisti.

„U situaciji kada naglo raste cena goriva, na neki način upravo država bi trebalo da bude tu kao jedan amortizer i to može da uradi preko akciza. Budžet se puni pre svega preko PDV-a i ukoliko možda dođe do neke korekcije akciza, upravo bi preko PDV-a možda moglo da se postigne neutralan efekat po budžet“, navodi Ivan Nikolić, MAT.

Porast cene goriva će imati – dodaju stručnjaci – najviše uticaja na inflaciju u Srbiji i ukoliko se cena ne stabilizuje u narednom periodu, mogla bi da ugrozi potrošačku korpu prosečnog domaćinstva.