Borba protiv rada na crno, sve institucije da se uključe

Ekonomija 16. mar 201809:49 > 09:50
N1

U Srbiji je od 10. marta aktivna besplatna telefonska linija zа prijаvu rаdа "nа crno". Vršilac dužnosti direktora Inspektorata za rad Stevan Đurović kaže da su do juče dobili 1304 poziva i dodaje da u Inspektoratu nisu očekivali toliko prijava.

Građani mogu anonimno, pozivom na broj 0800/300-307, dа prijаve ukoliko su rаdno аngаžovаni bez zаključenog ugovorа o rаdu, kаo i svаku drugu nezаkonitost u rаdu.

„Nije ovo projekat samo u težištu ministarstva za rad, moraju da se uključe i ostale struklture, ne možemo da realizujemo da nije uključeno i ministarstvo pravde, finansija, saobraćaja i sva druga.. Stvari moraju sistemski da se reše, imali smo prošle godine 30 odsto zahteva za prekršajni postupak koje su podneli inspektori koji nisu realizovani jer su zastareli, tu očekujemo bolje rezultate. Svi subjekti moraju da se uključe“, rekao je Đurović.

On dodaje da su predviđene drakonske kazne – od 800 hiljada do dva miliona dinara.

Ekonomska novinarka Tanja Jakobi podseća da je ista akcija vođena 2005. i 2006 i dodaje da ovakve akcije nisu loše, ali da nisu dovoljne.

„Svaki treći radi na crno, to smanjenje nezaposlenosti odnosi se na poslove koji su privremeni, povremeni i u sivoj zoni, kada bismo poslali 1000 inspektora na te adrese trošili bismo resurse, a ima toliko drugih stvari koje treba da se poprave. S druge strane i poslodavci kažu da je poresko opterećenje preveliko, to je jedan od razloga što im se isplati da radnik bude neprijavljen“, navodi Jakobi.

Jakobi smatra da broj radnika na crno ima veze sa stanjem privrede.

„Ako privreda ide na gore, većina se opredeljuje da radnike gurne na crno. Verovatno je da će svaki pomak na bolje, ukoliko Srbija bude rasla i bili kvalitetniji poslovi, ta bi se stvar rešila. Pitanje je i da li radnici učestvuju u ovome, koliko ljudi ne veruje u penzioni sistem, u nekim od slučajeva imate radnike koji kažu ne interesuju me porezi i doprinosi. Takođe, da li ljudi kada budu prijavljeni dolaze to toga da deo u kešu moraju da vrate svom poslodavcu“, kaže Jakobi.

Krajem decembra je donet zakon da prilikom kontrole inspektora, poslodavac mora imati osnovnu prijavu na socijalno osiguranje. Đurović kaže da ova akcija treba da bude opšte dobro za državu, poslodavce i radnike. Takođe, navodi on, dosta poslodavaca sve doprinose plaća redovno i ističe da su krivi oni koji „love u mutnom“.

„Čine se ogromni napori da se do kraja ove godine stvore što povoljniji uslovi da ljudi rade legalno svoj posao i da radnici imaju normalna primanja. Ovaj projekat nam je dao mogućnost da se tehnički opremimo što bolje, imamo maksimalnu podršku ministra, od mene nikada nije traženo da se išta radi što nije u skladu sa zakonom. Očekujem da ćemo stvoriti uslove da opremimo inspekore da mogu na licu mesta da uđu u sistem i imaju jasnu sliku koga kontrolišu“, kaže Đurović.

Tanja Jakobi dodaje da svuda na svetu ima sive ekonomije i da je bitno da ona bude na tolerantnom nivou, koji bi trebalo da bude ispod 20 odsto.

„Mi smo daleko, mislim da smo na 30 odsto, ta borba je dugotrajna, ima jak koren, jer ima jak interes da čovek sačuva svoj profit“, smatra ona.

Iskustva sa posla u Slovačkoj

Za Novi dan iz Bora je govorio Vladimir Vasić, koji je mesec dana radio u Samsungu u Slovačkoj. On je ispričao s kakvim se problemima susretao na radu u inostranstvu.

„Išao sam preko licencirane agencije u Slovačku, jedini način da se ljudi zaštite je da provere na sajtu ministarstva rada da vide koje agencije imaju dozovlu a koje ne. Ja sam bio iznenađen kada sam video da je moja agencija izgubila dozvolu u februaru. Ljudi obavezno da se informišu i da vide da li agencija ima dozvolu i da li postoji“.

On kaže da su u Samsungu radili ljudi sa različitih strana i da veliki broj agencija vodi ljude na rad u Slovačku. 

„Ja sam u Novom Sadu potpisao ugovor s agencijom, posle smo potpisali drugi ugovor i gomilu drugih papira u Slovačkoj, ja sam jedini tražio prevod ugovora koji se bitno razlikuje, niko živ ne zna šta vi tamo potpisujete, to je išlo preko slovačke agencije. Verujem da postoji pravni poredak, problem je što se propisi ne poštuju. Samsung je renomirana kompanija i ne verujem da bi se brukali tako. I u srpskoj i u slovačkoj verziji ugovora imate pravo na zdravtsvenu bezbednost. Međutim, ja sam video kolege kojima su zbog neodgovarajuće opreme zakrvljene jagodice, da imaju bolove“, kaže Vasić.