Beograd jeste grad kranova, ali je svaki peti “divlji”

Ekonomija 14. jan 201818:41 > 19:17
N1

Nelegalna gradnja je problem sa kojim se Srbija bori godinama, a uprkos donošenju oštrijih propisa i dalje niče na hiljade nelegalnih kvadrata. U Beogradu je svaki peti objekat bez dozvole. Dok struka poručuje da je rušenje jedno od rešenja, iz Grada kažu da će o tome nakon izbora. Za građane, svaka nova zgrada bez papira predstavlja rizik.

U obraćanjima političkih funkcionera građanima – gradilišta, kranovi i radnici na terenu neretko su metafora za prosperitet, napredak i uspešnost jedne politike. Aktuelna statistika, međutim, pokazuje da samo u Beogradu svaki peti objekat – niče bez dozvole.

Goran Rodić iz građevinske komora Srbije podseća da u zemlji ima čak deset miliona kvadrata “divlje gradnje”.

“Da ne govorim da su čitava naselja Kaluđerica, obodi grada – sve je to bez grđevinske dozvole. Ono sve što može da se legalizuje, neka se legalizuje, ali objekti koji su rađeni na mestima koja su od opšteg društvenog značaja, oni ne mogu da se legalizuju, jednog dana će biti na udaru zakona i najverovatnije će morati da se sruše”, upozorava on.

Novi Zakon o planiranju i izgradnji donet je 2015. godine, i on definiše da je „divlja“ ili bespravna gradnja krivično delo. Tri godine od stupanja na snagu pomenutog zakona – država se ni novim propisima nije izborila sa starim problemom. Iako su obećanja resorne ministarke Zorane Mihajlović u međuvremenu glasila drugačije.

„Nećemo dozvoliti da se Zakon o ozakonjenju ne primenjuje na pravi način, jasno. Krivično je delo svako kršenje ovog zakona i predmet ozakonjenja su objekti koji su ukrovljeni pre donošenja Zakona, ne posle. Sada kada više ne postoje visoki doprinosi i kada se građevinska dozvola u Srbiji dobija u proseku za osam dana, nema razloga da više trpimo bespravnu gradnju“, izjavila je ministarka u julu 2016. godine.

Pre kupovine stana treba proveriti mnogo toga, između ostalog i verodostojnost dokumenata za određenu nekretninu. Advokat Borivoje Marković za N1 kaže da je pred građanima veliki rizik ukoliko kupuju stan u zgradama bez dozvole, a da sporovi traju godinama.

„Ljudi moraju da rešavaju svoja stambena pitanja, svako se trudi da prođe što bolje. U tom interegnumu – šta je bolje za jedne a šta za druge – mnogo bolje prođu investitori. Upravni postupci se kod nas na teritoriji Grada Beograda završavaju drugostepenom odlukom, protiv nje možete da izjavite samo redovno drugo pravno sredstvo – a to je tužba Upravnom sudu. A Upravni sud je instanca koja je zatrpana predmetima sa malim brojem kadrova, gde se postupci odvijaju i po nekoliko godina. Investitorima to ide – na neki način na ruku, jer se stalno govori: biće nova legalizacija, ako ne ove – naredne godine”, objašnjava Marković.

Pored uvođenja kanalizacije, izgradnje pet fabrika otpadnih voda i sređivabnja ulica – među predizborna obećanja svrstalo se i ovo: da će nakon izbora, aktuelna gradska vlast – ako to i ostane – stati na put divljoj gradnji u Beogradu.