Antić: Hiljade zgrada energetski neefikasno, ogromni gubici

Ekonomija 13. dec 201712:20 > 12:29
Tanjug/Dragan Kujundžić

Hiljade javnih objekata u Srbiji je energetski neefikasno i troši 40 do 50 osto struje više od potrebnog, a godišnji gubici zbog toga iznose više od 100 miliona evra, izjavio je ministar energetike Alekasandar Antić.

„Prema proceni Svetske banke, za rehabilitaciju, odnosno povećanje energetske efikasnosti celokupnog fonda javnih zgrada u Srbiji, potrebna je 1,2 milijarde evra. To bi omogućilo godišnju uštedu od 125 miliona evra za objekte koji inače troše 270 miliona evra za struju“, kazao je Antić na konferenciji Balkan magazina „Kako iskoristiti pametnu energiju“ u Beogradu.

 Ukazao je i da je trenutno u Srbiji način korišćenje energije, u odnosu na BDP po glavi stanovnika, veoma loš, jer se često troši „kao pijani milioneri koji energiju rasipaju i koriste na neodgovoran način“.

Zbog toga je, kako je istakao, jedan od prioriteta u energetskoj strategiji Srbije do 2025. upravo energetska efikasnost.

„Prepoznajemo energetsku efikasnost kao novi energetski izvor, jer mi najviše nove energije sa najmanje ulaganja možemo da ostvarimo kroz energetsku efikasnost“, kazao je Antić, dodajući da se Srbija loše kotira na listi zemalja po efikasnom korišćenju energije.

Naveo je da su dosadašnji rezultati ulaganja u energetsku efikasnost 39 javnih objekata, što je pored ostalog podrazumevalo izolaciju fasada i zamenu prozora, pokazali da je potrošnja energije samo na taj način smanjena za 40 odsto.

Antić je dodao i da Srbija ima solidan zakonodavni okvir koji reguliše energetsku efikasnost, ali da će se dodatno raditi na tome.

„Plan je da se u 2018. uradi izmena Zakona o racionalnom korišćenju energije, kako bi se omogućile veće investicije i bolji efekti u toj oblasti“, rekao je ministar.

Naveo je da se planira i dijalog s bankama i međunarodnim finansijskim institucijama o mogućnosti finansiranja projekata energetske efikasnosti.

„Mi smo u ozbiljnom razgovoru i sa EU i partnerskim finansijskim institucijama kako bi formirali ozbiljan fond za energetsku efikasnost koji bi imao trajno i održivo finansiranje projekata iz te oblasti“, kazao je Antić, navodeći da se sada koriste samo sredstva iz budžetskog fonda za energetsku efikasnost koji je promotivnog karaktera.

Planira se, kako je rekao, i uvođenje naknada za energetsku efikasnost, od koje bi godišnje moglo da se dobije devet miliona evra koji bi se koristili za projekte energetske efikasnosti.

Antić očekuje i da će se esko (esco) ugovori, koji su do sada lokalne samouprave u Srbiji sklapale za uvođenje ekonomičnije javne rasvete, proširiti i na druge oblasti energetske efikasnosti.

On je dodao da je ponosan što je već napravljen Centar za energetsku efikasnost, na Mašinskom fakultetu u Beogradu, gde su počeli da se školuju energetski menadžeri koji će lokalnim samoupravama raditi programe i projekte energetske efikasnosti.

Priključenje još dva vetroparka na energetsku mrežu

Antić je izjavio da će Srbija sigurno ispuniti obavezu prema Evropskoj uniji da do 2020. godine 27 odsto električne energije dobija iz obnovljivih izvora.

„U protekle tri godine uspeli smo da napravimo okvir za investicije u obnovljive izvore energije, što je omogućilo da se naprave postrojenja za više od 100 megavata koja su povezana na energetsku mrežu“, kazao je Antić na konferenciji Balkan magazina „Kako iskoristiti pametnu energiju“. 

Kako je dodao, „2018. na energetsku mrežu priključićemo sigurno još dva vetroparka, snage 110 megavata, a možda u decembru naredne godine bude završen i vetropark Čibuk, snage 158 megavata“. 

Antić je ocenio da će Srbija, u skladu sa svojim mogućnostima, imati dobar „miks“ električne energije, koja će dolaziti iz konvencionalnih i obnovljivih izbora. On je istakao i da se država trudi da svima obezbedi stalnu dostupnost električne energije, iako zna da u pojedinim brdsko-planinskim krajevima još uvek postoje sela koja tokom zime nemaju struju. 

Prema njegovim rečima, radi se na tome da se svima obezbede osnovni uslovi za neometan prijem električne energije, dok se paralelno radi i na razvoju i unapređenju energetskog sistema po najsavremenijim tehnologijama i standardima.