Od 2018. integrisani sistem za kontrolu bezbednosti hrane

Ekonomija 29. nov 201712:14 > 12:19
N1

U Srbiji će od 1. januara iduće godine početi primena novog integrisanog informacionog sistema za upravljanje i kontrolu bezbednosti hrane koji je razvijen uz podršku EU, a koji će građanima omogućiti da budu sigurniji u ispravnost hrane za ljudsku i životinjsku upotrebu, izjavio je ministar poljoprivrede Branislav Nedimović.

Na konferenciji na kojoj je predstavljen projekat, on je rekao da će biti integrisani informacioni sistemi Uprave za veterinu, Uprave za zaštitu bilja i Poljoprivredne inspekcije.

„Ovo je informacioni sistem koji će pomoći da se sa jednog mesta bolje upravlja bezbednošću hrane i štiti unutrašnje tržište, ali je to i platforma za lakši izvoz“, rekao je Nedimović.

On je istakao da će se u svakom trenutku znati koje su procedure u toku a koje su uradjene, na kojoj parceli se šta uzgaja i da li je ta hrana podesna i za izvoz, odnosno da li ima sve dozvole.

„Od ovoga će veliku korist, pre svega, imati privatne kompanije, naročito one koje se bave izvozom. A pratiće se lanac od proizvodjača, preradjivača, skladištara i izvoznika, svi će biti u istom sistemu“, naveo je ministar.

Nedimović je rekao da je obuka u svim veterinarskim, fitosanitarnim i poljoprivrednim inspekcijama za korišćenje sistema već počela a i gradjani će moći da na posebnom portalu vide podatke u vezi s tom kontrolom.

Ovaj sistem će koristiti i u pregovorima za poglavlje 12 u pregovrima o pristupanju EU, koje se odnosi na bezbednost hrane, naveo je ministar.

Zamenica šefa delegacije EU u Srbiji Mateja Norčič Štamcar kazala je da je Evropska unija za taj projekat izdvojila 1,3 miliona evra, a s ministarstvom je dogovoreno i dodatnih 300.000 evra donacije za nabavku opreme, kako bi se osigurala dugoročna održivost sistema.

Ona je istakla da je novi sistem usklađen s principima EU i time je Srbija korak bliže ispunjavanju kriterijuma za pridruživanje koji su postavljeni u poglavlju 12.

Najavila je takodje da će EU nastaviti da podržava takve inicijative koje će pomoći Srbiji da što pre postane članica EU. Integrisani informacioni sistem uradili su Institut „Mihajlo Pupin“ i kompanija KPMG.

Nemamo dovoljno govedine za izvoz u Kinu

Nedimović je izjavio i da trenutno u Srbiji nema dovoljno goveđeg mesa da bi se obezbedio izvoz u Kinu, ali da se može raditi na tome da se poveća proizvodnja.

„Imamo planove za sledeću godinu da se finansijski podstakne proizvodnja goveđeg mesa“, rekao je Nedimović novinarima.

On je istakao da je za poljoprivrednike u Srbije značajno što je potpisan protokol o izvozu govedjeg mesa jer im je otvoreno tržište.

„Da bi mogli da podstičemo proizvodnju subvencijama moramo da imamo tržište, odnosno mogućnost plasmana. Kad nema tržišta subvencije ne daju rezultat“, kazao je Nedmimović.

Naveo je primer da su 2005. godine obezbeđeni uslovi za neograničen izvoz jabuka iz Srbije u Rusiju i da je tada prodaja bila 8.000 tona, a danas je 200.000 tona.

N1

Po oceni stručnjaka za poljoprivredu Milana Prostrana, izvoz goveđeg mesa u Kinu je „nerealna priča“ jer je u Srbiji uzgoj goveda sa dva miliona grla za poslednjih tridesetak godina pao na 800.000, a i transportni troškovi su preskupi.

„Goveđe mesto bi moglo da se izvozi u Kinu samo ako bi Kinezi finansirali uzgoj goveda i u skladu sa svojim običajima obradjivali meso i transportovali da u svoju zemlju“, rekao je Prostran agenciji Beta.

Dodao je da Bosna i Hercegovina izvozi govedinu u Tursku ali da transportne troškove plaća Turska. Srbija, prema njegovim rečima, godinama ne može da obezbedi ni izvoz junetine u EU iako je imala kvotu od 10.000 tona, a sada 8.700 tona.

„Od te kvote godišnje se u Evropu izveze jedva 1.000 tona“, rekao je Prostran.

Vlasnik Mesne industrije „Matijević“ Petar Matijević rekao je da Srbija nema goveđeg mesa za izvoz i da je njegova farma od 5.000 junadi medju malobrojnim velikim farmama.

„Prodaja goveđeg mesa jedva se isplati i na domaćem tržištu, a da ne govorim koliko bi trebalo da košta to meso da se plate transportni troškovi i dopremi u Kinu“, rekao je Matijević.

Dodao je da ni on ne bi uzgajao goveda da nisu neophodna zbog djubriva za njive koje navodnjava.

Govedinu u Kinu može da izvoz, kako je rekao, Australija i Novi Zeland koji stoku uzgajaju na pašnjacima i tako smanjuju troškove proizvodnje, a ne Srbija koja uzgaja junad na farmi, što je dosta skupo.