Privatizacija u namenskoj: Da li se privatniku previše daje?

YouTube/ Jugoimport SDPR

Promena propisa i privatizacija dela srpske odbrambene industrije, pitanje je oko koga se, kad god se spomene, u javnosti povedu polemike. Osetljivost te privredne grane je očigledna, ali, kako tvrde poznavaoci, i potreba da u industriju, da bi ostala konkurentna na tržištu, uđe svež kapital.

Šta bi namenskoj doneli novi propisi i ulazak privatnika u vlasništvo? Sa jedne strane, kapital koji je ovim kompanijama potreban.

Treba podsetiti da je vlada proletos odlučila da za preduzeća namenske industrije i dve kompanije koje će biti uključene u taj sistem direktno investira 42 i po miliona evra.

Industrija u kojoj osim šest najvećih posluje još desetak kompanija, jedna je od najuspešnijih privrednih grana u Srbiji.

Kad je reč o namenskoj industriji njeni potencijali su nesumnjivi. Prošle godine izvoz je iznosio gotovo pola milijarde dolara. Ove godine očekuje se više od 500 miliona, a država planira da do 2020. godišnji izvoz bude između 750 miliona i milijardu dolara.

Prvi čovek fabrike Zastava oružje ne odbacije ideju promene propisa, ali, kako kaže, u razumnom obimu. Dodaje i da bi za tu kompaniju bilo interesenata.

„Moramo i mi menjati pravila ponašanja u odnosu na okruženje i svet. Lično moje mišljenje je da je fabrikama potrebna još jedna veća finansijska injekcija“, kaže Milojko Brzaković iz Zastava oružja.

Sindikati kragujevačke kompanije kažu da sa zebnjom dočekuju takve ideje i da prodaja danas nije dobra za preduzeća.

„Pogotovo u okolnostima kad sva beleže jednu uzlaznu krivu upošljavanja što bi značilo da profit koji sad ostvaruju fabrike odbrambene industrije Srbije treba da se prelije u privatne džepove“, kaže Dragan Ilić iz sindikata u Zastavi oružje.

„Vojna fabrika ima ugovorne obaveze i za ovu i narednu godinu i prosto daje nam za pravo da se pitamo šta se dešava“, navodi Miloš Milošević iz Zastava oružja.

Vojni analitičar Aleksandar Radić kaže da je kompanijama potreban kapital, ali i da misli da država mora da zadrži kontrolu nad proizvodnjom: „Mislim da je previše 49 odsto paketa dozvoliti da bude u rukama privatnog vlasnika. Moraju da postoje garancije da država ima dvotrećinski paket. Zdrav razum nalaže da država čvrsto mora da drži kontrolu nad tim firmama“.

Inače, kako tvrde stručnjaci, svetsko tržište je danas otvoreno za srpski proizvodni program.