Kolika su zaista povećanja plata i šta ljuti Vučića?

N1

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, nezadovoljan je kritikama posle odluke vlade o povećanju plata i penzija. Posle premijerkine najave, stižu kritike da nije reč o povećanju, već vraćanju zarada na nivo pre smanjenja. Dok Vučić tvrdi da se radi o lažima, oni koji rade u javnom sektoru računaju da će im posle povećanja, plate biti kao do 2014.

Koliko su pre smanjenja plata u novembru 2014. godine zarađivali prosvetni i zdravstveni radnici, koliko sada zarađuju, a koliko će njihov rad vredeti za nekoliko meseci?

„Kada nominalno uporedimo visinu plate koju smo imali pre najavljenog smanjenja, pre 1. novembra 2014. godine i sada, mi smo negde nominalno tu“, kaže Vesna Vojvodić, iz Sindikata prosvete „Nezavisnost“.

„Povećanje stoji, ono će nešto popraviti situaciju, kada uračunamo inflaciju i sve ostalo bićemo malo bolji nego 2014. godine ili ćemo biti na istom. Na neki način smatramo da nam je država vratila ono što nam je uzela 2014. godine“, rekao je Živorad Mrkić, Novi sindikat zdravstva.

Upravo je teza da nema povećanja, već vraćanja na staro najviše zabolela predsednika Vučića koji pita – a gde je to u svetu povećanje od deset odsto malo?

Kritičarima poručuje: „Prekinite da lažete, svim analitičarima, svim tim profesionalnim raznim lažovima koji iz dana u dan to ponavljaju. Nastavnik u srednjoj školi, učitelj, imaće za 11odsto veću platu nego što je imao pre smanjenja“.

I dodaje da će od 1. januara manje zarađivati jedino njegovi, saradnici predsednice parlamenta Maje Gojković i premijerke Ane Brnabić.

Ovo možemo da priuštimo, a da ne ugrozimo makroekonomsku stabilnost, poručio je iz Vašingtona ministar finasija i naglasio – ukupno povećanje zarada u javnom sektoru ne sme da pređe učešće u projektovanom BDP-u.

„Mi očekujemo da će rast biti najmanje 3,5 odsto i u skladu s tim smo projektovali veličine koje nam dozvoljavaju ovakvo povećanje plata i penzija“, rekao je Vujović.

Ali nisu svi mišljenja da je potez Vlade dugoročno dobar. Ekonomista Ljubomir Madžar smatra da je reč o ugađanju trenutnim potrebama, praksi koja nas je takoreći dovela do „prosjačkog štapa“.

„Ja ću tu ispasti možda bela vrana i izložiti se izvesnom linču. Ja mislim da to nije dobra ideja“, rekao je Ljubomir Madžar.

Jer, kaže, nema garancija da će se dopadljiv fiskalni rezultat ponoviti i dogodine, pa je nerazumno ići na povećanje javnih rashoda. Uz to je, naglašava Madžar, javni dug Srbije i dalje visok i iznosi od 65 odsto BDP-a, a na to je uticalo i jačanje dinara.

„I to jačanje dinara ima za posledicu da se taj se odnos duga i BDP-a smanjuje. Kad ne bi bilo te aprecijacije, koja inače nije dobra, dug prema BDP-u bio bi za nekih 5,3 odsto veći nego ovakav kako je nominalno iskazan“, kaže.

Madžar dodaje da je privredni razvoj jedina prava socijalna politika kojom se smanjuje broj siromašnih i poboljšava položaj socijalno ugroženih, dok je sve ostalo bacanje mrvica narodnim masama.