Ristić: Minimalac je standard, a treba da bude izuzetak

Ekonomija 26. avg 201710:43 > 10:56
N1

Položaj radnika u Srbiji je težak, a problem predstavlja ponašanje poslodavaca koji ne isplaćuju ni minimalnu zaradu i koji posmatraju tu minimalnu zaradu kao standard, a ne kao izuzetak, smatra Zoran Ristić iz Ujedinjenih granskih sindikata "Nezavisnost".

Kolika će biti minimalna cena rada u Srbiji u sledećoj godini trebalo bi da saznamo do 15. septembra, a u ovom trenutku ona je manja od 200 evra. Anketa koju je radila Unija poslodavaca Srbije pokazala je da dve trećine poslodavaca smatra da se nisu stekli uslovi za rast minimalne cene rada, jer nisu dobili nikakvo finansijsko rasterećenje. 

Zoran Ristić kaže da je realno da dođe do povećanja, a koliko će biti to povećanje ostaje da se razovara.

„Najveći broj poslodavaca posmatra minimalnu zaradu kao nešto uobičajeno, po zakonu o radu ona bi trebalo da bude ugovarana samo kada se dese poremećaji u poslovanju poslodavca. Vlada promoviše Srbiju kao destinaciju s kvalitetnom i jeftinom radnom snagom, kao da zaposleni treba da budu srećni što primaju minimalac, koji nije na nivou potrošačke korpe“, kaže on.

 Na pitanje da li pvećanje minimalne zarade može da znači i otkazi za radnike, Ristić kaže da je analiza pokazala da povećanje minimalca na početku godine nije negativno uticalo na privredu i da bi povećanje zarade doprinelo rastu agrarne tražnje

Nebojša Atanackovića iz Unije poslodavaca Srbije navodi da kada dođe do povećanja od toga koristi imaju i zaposleni i država, jer se puni budžet. On smatra da ne može da se propiše minimalna zarada, a da se ništa ne radi na tome da se rastereti privreda.

N1

„Poslodavci misle da treba povećati zaradu, jer to predstavlja pozitivu za tržište, jer ko ima više novca više će i da troši. Mora da se gleda i rast BDP pa onda povećati, treba pratiti i inflaciju, međutim, ne može da to bude novi namet privredi, umesto rasterećenja dobićemo novi namet. Država nam obećava 15 godina, imamo nekoliko stotina parafiskalnih nameta, plaćamo komunalne usluge skuplje, nema razmišljanja da se obezbedi da privreda ima rasterećenje, da poslodavac širi svoje poslovanje. Oslonjeni smo na strane investicije, nemamo domaćih, ne možemo ni da ih imamo, ako nam džrava uzme sve što bismo mogli da investiramo“, rekao je Atanacković.

On kaže i da je teško dovesti investitore, jer postoje i druge države koje se takmiče. Navodi da postoje zanimanja do kojih je teško doći i koja imaju velike plate.

„Recimo teško je servisima da dobiju autolakirere, da ne pominjem it sektor, ili poslodavac neće da radi ili će ponuditi veće plate“.

Zoran Ristić ističe da je Srbija rekorder po podiznanju produktivnosti rada i dodaje da se efikasno radi, a da je povećanje zarada malo.

„Očekujemo da se poveća minimalna zarada. Da se napusti politika da radnik koji prima minimnalnu zaradu treba da bude srećan, Srbija da bude zemlja radnika koji je srećan i adekvatno plaćen“.

Ristić navodi i da sindikati nisu mnogo toga uradili u prethodnom periodu, kao i da fragmentiranost sindikalne scene doprimosi da se moć umanji.

„Radnici ne veruju više nikome, stvari mogu da se menjaju, da politika koja je usmerena da radnik bude srećan što prima minimalac može da bude promenjena. Rezultati pokazuju da je povećan profit poslodavaca, pa nije ga sam stvorio već s radnicima“, rekao je Ristić.