Proizvodi slabijeg kvaliteta dok se ne uspostave standardi

Ekonomija 31. jul 201718:55 > 19:00
N1

Nacionalna organizacija potrošača Srbije je još 2011. godine utvrdila da se proizvodi za istočnoevropsko i zapadnoevropsko tržište razlikuju po kvalitetu, a tako će biti dokle god se na tim istočnim tržištima, u koje spada i Srbija, ne postave obavezni standardi kvaliteta, rekao je predsednik te organizacije Goran Papović.

Predsednik Evropske komisije Žan Klod Junker nedavno je priznao da postoji nejednakost u kvalitetu proizvoda namenjenih Zapadu, odnosno istoku Evrope. Zemlje koje su nekada bile iza gvozdene zavese a sada su punopravne članice Evropske unije i dalje traže da multinacionane kompanije prestanu da ih tretiraju kao „Evropljane drugog reda“.

Na kraju je kompanija koja proizvodi keks priznala je da je u keks za tzv. istočno tržište stavljala palmino ulje, a za zapadno maslac, ali je rekla da će to ispraviti pa će biti maslaca u keksu za sve.

Papović je gostujući u Danu uživo na N1 rekao da multinacionalne kompanije vrlo dobro znaju kako mogu da se „ponašaju“ na kojim tržištima.

„Mi smo 2011. godine radili analize proizvoda, ali ne sve, iz prostog razloga što nemamo metode i laboratorije za detekciju svih sastojaka u namirnicama, i proizvođači znaju za to, naročito oni koji recimo, proizvode sir“, rekao je Papović.

On kaže da su osnovni problem „pravilnici o kvalitetu“.

„Ako u pravilnicima nemate obavezan standard kvaliteta nekog proizvoda, pa ste kao zemlja primili neke proizvode, a pravilnici dozvoljavaju proizvođačima da u svojim proizvodima, recimo imaju hemikalije koje zagađuju životnu sredinu jer vi niste uredili tu oblast, plašim se da će takvi proizvodi i dalje da dolaze kod nas“, objasnio je Papović.

Drugi problem je i pritisak multinacionalnih kompanija, na koji, kako je rekao Papović, nisu imune ni Evropska Unija, ni Evropska komisija.

„Naravno da postoje pritisci, i na Brisel, pa i na naša ministarstva…Jedna takva velika kompanija ima veći budžet od nekih istočnih zemalja zajedno. Naravno da može da vrši pritisak. Drugo, kompanije imaju izgovor da su navike na ovim tržištima drugačije, naprimer, da su naše žene navikle da peru veš na 90 stepeni, pa u praškovima ne mora da bude toliko aktivnih materija“, rekao je Papović.

Premijer Slovačke Robert Fico najavio je bojkot proizvođača za koje se utvrdi da imaju proizvode različitog kvaliteta za ova dva tržišta. Papović kaže da organizacija potrošača „pozdravlja takvu odluku“ i spremna je da je podrži i u Srbiji.

On pojašnjava da se to lako može utvrditi pogledom na deklaraciju proizvoda. „Ako na deklaraciji imate natpise samo na istočnoevropskim jezicima, znajte da je to proizvod isključivo za to tržište. A ako imate deklaraciju i na engleskom, nemačkom, španskom jeziku, znajte da je to proizvod isti za sva tržišta“, objasnio je Papović.

Kupujmo „domaće“?

Predsednik Nacionalne organizacije potrošača Srbije kaže i da je bio veliki protivnik akcije „Kupujmo domaće“, jer je ta akcija bila populistički potez, u vreme kada ne postoje pravilnici o tome šta je „domaće“.

Mi uopšte nismo brendirali srpski kvalitet, mi nemamo brend ‘made in Serbia’, nismo uspostavili taj kvalitet u pravom smislu te reči, rekao je Papović i dodao se pravila jasno moraju da se odrede, da „vidimo ko može da ima kvalifikaciju domaće“.

On kaže da su neki naši proizvodi, poput čokolade, mnogo kvalitetniji od stranih, ali da to i dalje ne umemo da iskoristimo kao brend.

Na pitanje na koje proizvode se potrošači u Srbiji najviše žale, Papović je rekao da od 30.000 pritužbi koje je dobila organizacija potrošača, najviše prigovora ima na mobilne telefone i patike. „Mrtva je trka između mobilnih telefona i patike“, rekao je Papović.