Dugoročno uplaćivanje penzije može višestruko da se isplati

Shutterstock

Više od 185 hiljada građana Srbije uplaćuje u privatne penzione fondove, što je oko 9,9 odsto svih zaposlenih, govori izveštaj Narodne banke Srbije iz jula ove godine. Iako je to skoro četiri puta više nego 2014. godine, i dalje veliki broj građana, zbog malih primanja, o dobrovoljnoj štednji za starost i ne razmišlja.

Od nepoverenja i straha da će biti prevareni, zbog loših iskustava iz proteklih decenija, do niskog životnog standarda – to su glavne prepreke na putu do fonda koji bi u starosti mogao da bude dopuna za već postojeću državnu penziju. Kakva je situacija 10 godina odkako su penzioni fondovi stigli u Srbiju?

„Penzioni fondovi su konzervativni institucionalni investitori. To znači da je najvažnija sigurnost. Zapravo, nama je najvažnije da zaštitimo imovinu koju nam je neko poverio. U tom smislu sigurnost je na prvom mestu, a prinos ide iza toga“, rekla je za N1 Nataša Marjanović iz osiguravajuće kuće Đenerali.

Iako godišnje prinose niko ne garantuje, u penzionim fodnovima ističu da uglavnom ulažu u državne hartije od vreddnosti, koji se smatraju najmanje rizičnim ulaganjem. Prinos zavisi i od inflacije, poželjno je da ona bude niska.

Uz godišnju stopu prinosa od 8,5 odsto, ako 10 godina uplaćujete neoporeziv iznos od 5.501 dinar, suma koju ćete imatu u svom fondu je 995 hiljada 154 dinara. Dakle, prinos koji klijent ostvaruje je 335 hiljada. Ista suma uplaćivana 30 godina, iznosi 8.332,454 dinara, a prinos je 6 miliona 352 hiljada.

Osiguravači kažu da i male uplate na duži vremenski rok mogu da obezbede pristojne prihode za pozne godine. U privatne penzione foindove, deo zarade zaposlenih mogu da uplaćauju i poslodavci jer na ta sredstva ne plaćaju porez. Država stimuliše taj vid štednje kao izvor dugoročnih sredstava

„To je ključni problem, što kod nas ne postoje kvalitetni dugoročni izvori sredstava, iz kojih mogu da se finansiraju dugoročni projekti, incvesticije koje izbacuju prinos u dugom roku“, kaže Hasan Hanić iz Beogradske bankarske akademije.

U računici penzionog fonda, prema preporuci Narodne banke Srbije, treba obratiti pažnju na naknade. Trerutno se plaćaju dve – jedna prilikom uplate koja iznosi 3 odsto od iznosa uplate, i druga od 2 odsto godišnje na ukupnu imovinu, što je uračunato u prinos. Ukoliko član nije zadovoljan poslovanjem fonda u koji uplaćuje doprinos, u svakom trenutku svoja sredstva može da prebaci u neki drugi fond.