Preporodio je slovačku privredu, a evo šta savetuje Srbiji

N1

Koji i bi poreski sistem podstakao privredni rast u Srbiji i da li su subvencije dobar način za privlačenje stranih investicija, za InfoBiz N1 govori Ivan Mikloš, bivši slovački ministar finansija, arhitekta ekonomskih reformi koje su tu zemlju svrstale među najuspešnije evropske ekonomije.

Mikloš boravi u Beogradu u organizacijia LIBEK-a, povodom promocije knjige „Veliki preporod, pouke iz pobede kapitalizma nad komunizmom“.

O velikim subvencijama za strane investitore kao načinu da se privuku strane investicije, Mikloš kaže da je u principu protiv te vrste podsticaja.

„Više sam za ravnopravnu tržišnu utakmicu. U praksi, nemoguće je potpuno izbeći podsticaje, jer ako ih druge zemlje nude, onda vi sa tim ne možete da se takmičite. Važno je da podsticaji idu najvećim i najvažnijim ulagačima… Kada su Pežo i Kia birali gde će pokrenuti svoju proizvodnju, među četiri zemlje Višegradske grupe – Mađarske, Slovačke, Češke i Poljske – članice EU, ponuđene su im iste subvencije, jer za to postoje pravila, one u EU ne mogu biti veće od 15 odsto investicije. Slovačka je uspela da privuče te kompanije, ne zbog visine subvencija, nego zbog reformi, ukinuli smo porez na dividende, reformisali poreski sistem, sproveli ostale reforme, bili smo poznati kao najreformskija zemlja u tom trneutku”, ističe Mikloš.

Na pitanje da li bi subvencije trebalo dati domaćim privrednicima, koji kažu da bi se time postigao privredni rast koji vlada želi da postigne subvencionisanjem stranih investitora, Mikloš navodi da su oni u pravu i ponavlja da treba napraviti izuzetak kada su u pitanju velike kompanije, značajni ulagači, čiji dolazak predstavlja dobar signal ostalima, ali i razvija niz povezanih delatnosti. On naglašava i da je najvažnije stvoriti povoljno poslovno okruženje.

Komentarišući zahteve privrednika da se smanje porezi i doprinosi na zaradu, i uvede progresivno oporezivanje, i uticaju tih promena na ekonomski rast. Mikloš kaže da ako želite da poreski rasteretite privrednike, morate da sprovedete struktrune reforme, kako biste dobili efikasnu i malu državnu upravu, čije će usluge biti jeftine. Udeo javne uprave u BDP-u mora biti sveden na minimum. S druge strane, kada govorite o strukturi poreza, bolje je smanjimo direktne poreze, poput poreza na zaradu i dobit, s druge strane povećati indirektni porez kao što je PDV.

“Što se tiče progresovnog oporezivanja mislim da je to lažna dilema. U Slovačkoj smo imali jednu od najuspešnijih poreskih reformi. Mi smo uveli proporcionalno oporezivanje, a to znači da imate istu poresku stopu, tada je bila 19 odsto, za prihode privrede i građana. Stopa je ista za sve, ali mi smo utrostručili iznos zarade koji je neoporeziv. Što u praksi znači da siromašni, oni sa minimalnim zaradama, nisu uopšte plaćali porez na zaradu. Efektivna kamatna stopa je za njih nula, generalno ta stopa se kretala od nula do 19 odsto. To je dakle bila progresivnija poreska stopa od prethodne, prema kojoj se zarada oporezivala po pet različitih osnova od 5 odsto do 38 odsto”, objašnjava bivši slovački ministar.