Građani nisu oprezni pri uzimanju kredita

Ekonomija 20. sep 201609:05 > 10:27
N1

Građani nisu uopšte oprezni pri uzimanju kredita, saglasni su gosti Novog dana. Prenose da se češće uzimaju fiksne kamatne stope, ali njih banke daju na kraće periode otplate.

Uzimanje kredita je tema sa kojom se svako od nas suočava, bez razlike da li govorimo o kupovini stana, automobila, nameštaja, letovanja ili nečeg trećeg. Banke nam kroz reklame i sa bilborda poručuju da su kamate najniže moguće i da bi trebalo da ušetamo u njihovu filijalu i izaberemo neki od „njihovih proizvoda“. U takvoj trci za krijentima, došli smo u situaciju da potrošački krediti postanu skuplji od keš kredita. Da li je to zaista tako kao što nam deluje na prvi pogled, šta se krije iza beskamatnih kredita, čista filantropija ili možda i neki trošak koji ne vidimo na prvi pogled?

Građani nisu uopšte oprezni pri uzimanju kredita, saglasni su gosti Novog dana.

Dušan Uzelac direktor finansijskog portala Kamatica, kaže da je problem u strahu i odnosu prema banci, i zato što u startu imaju negativan stav prema banci jer oni tobože nešto traže. Prenoseći iskustva bankara, Zorica Bošković, rukovodilac odeljenja upravljanja proizvodima u Piraeus banci, kaže da odmah postoji odbojnost u razgovoru, iako je bankar osoba koja ima više informacija. „Naš savet je da kad se nalazite u ovako ozbiljnoj situaciji – da se ipak posavetuje s nekim ko više zna od vas“, dodaje.

Uzelac kaže da usluga kao što je kredit ne može da dođe besplatno. „Građani se najčešće žale na momenat na neplaniranja svog… Građani koji uzimaju kredit su najčešće u problemima sa finansijama, ako nemaju taj deo planiranja finansija, a nemaju, doći će u problem sa otplatom kredita, a onda je banka loša zato što traži da se vrati pozajmljeno“, dodaje.

Boškovićeva navodi da klijent mora biti odgovoran i disciplinovan kod uzimanja kredita, „i zbog sebe i zbog kasnijeg zaduživanja, jer se u kreditnom birou beleže sve docnje, a svi su srećni kad je kredit servisiran na vreme“.

Na pitanje da li su priče o skrivenim troškovima koje građani ne vide kada uzimaju kredit, ipak iza nas, Uzelac kaže da banke imaju jednu nesreću – što mi vidimo koliki je njihov deo tu. S par reakcija NBS i zakonom to je ispravljeno, navodi.

Na pitanje šta je uzrokovalo da padnu kamate na gotovinske kredite, Boškovićeva kaže: „Belibor i kamata NBS su zaista pale, i logično je da su i kamate pale“.

Upitan šta o našem tržištvu govori to što banke najviše reklamiranju gotovinske kredite, Uzelac navodi da je su to pad kupovne moći i uzdržavanje u potrošnji.

Građani imaju jednu stagnaciju, nisu sigurni kako će se odvijati ta situacija, naročito posle vesti o švajcarcima, pa na primer stambene kredite odlažu za neki drugi period, navodi Uzelac. Keš krediti su na nivou impulsivne kupovine, brze popravke kuće, polazak u školu, zimnica, dodaje.

Procedura za keš kredit je jednostavnija od potrošačkih, ali banke sada ne opterećuju građane kao ranije, u pitanju su sati, do 24 sata, navodi Boškovićeva.

Na pitanje za koju se kamatu opredeljuju radije građani – fiksnu ili promenljivu, Boškovićeva kaže da su to fiksne.

Klijenti zahtevaju fiksnu kamatnu stopu, svi mi volimo da znamo koliko ćemo svakog meseca izdvajati za jednu stvar, i to je odgovorno planiranje, i postoji razumevanje banaka za to, dodaje.

Kako kaže, fiksne kamate se ipak daju na kraće periode otplate – na 36 do 48 meseci.

Celo gostovanje pogledajte u videu ispod: