Šta su u Železari ostavili Kamaraš i HPK?

N1

Kolika je cena upravljanja Železarom dok imovinu te firme nije preuzeo kineski Hestil? To je pitanje na koje javnost još nema odgovor, a počelo je da se postavlja tek pre nekoliko dana. Dotad je zvanični stav bio da je HPK inženjering, firma koju je vlada Srbije unajmila da upravlja Železarom, zapravo dobro radila.

Saldo rukovođenja profesionalnog menadžmenta javnosti bi trebalo da bude poznat. Za sada, poznato je samo nezadovoljstvo vlasnika – države, onim kog su angažovali. Ni Kamaraš ne ostaje dužan, kaže da bez njegovog angažovanja, Železara ne bi preživela do dolaska kineskog partnera.

“Te njihove dečačke svađe, dečačke, pošto su se mnogo voleli svi pa se onda posvađali, pa jedni durge optužuju…e sad će da odgovaraju za te optužbe. Nemam nikakav problem sa njim”, tako je mandatar Vučić prokomentarisao varnice na relaziji Kamaraš-Ministarstvo pravde.

Dečačke svađe u ovom slučaju nisu jeftine, mada se još ne zna precizno koliko koštaju. Ključne informacije manjkaju, smatraju u Transparentnosti Srbija, jer nije poznat ugovor sa HPK. Podsećaju i da je po ulasku u Železaru HPK zatekao i obrtni kapital veći nego što je prodajna cena imovine čeličane.

“Možemo se zapitati šta se u međuvremenu desilo sa tim obrtnim kapitalom, sa onim što je zatekla firma HPK u trenutku kad je preuzela upravljanje. Kakve su bile njene obaveze po pitanju očuvanja. Šta će se desiti sa gubicima koji su nastali. Da li će oni koji su neuspešno upravljali Železarom snositi bilo kakvu odgovornost i u krajnjem slučaju da li su dobili naknadu za to što su proizvodili gubitke”, kaže Zlatko Minić iz Transparentnosti.

Takođe, i koliko ima istine u Kamaraševim rečima da je Železara pre njegovog dolaska plaćala sirovinu gotovo duplo skuplje nego što je mogla. Ali i da li je Železara u prethodnom periodu mogla da nabavlja sirovine, i da plasira proizvode bolje nego što je to HPK ugovarao.

Pred prodaju Hestilu Železara bila u minusu 285 miliona evra

Saldo možemo svoditi i prema onome što nije rečeno kad je HPK dolazio u Srbiju. Tada je najavljeno da će kompanija za pola godine poslovati u plusu. Umesto profita, 2015. završena sa gubitkom od 144 miliona evra, 39 odsto više nego godinu dana ranije. Pridružimo li tom gubitku i one ranije, koji još nisu otpisani, Železara je pred podaju imovine kineskom partneru bila u minusu od oko 285 miliona evra.

Od Hestila budžet je prihodovao 46 miliona, a ostatak od gotovo četvrt milijarde pada na teret džepova građana. Kao i više stotina miliona subvencija kojima je i ranije država održavala Železaru u životu.

On je pravdan lošim stanjem na tržištu čelika.

“Železara sama po sebi ima velikih problema. Ima velike istorijske gubuitke. Od osamdesetih godina ne posluje kako treba. Cena čelika na svetskom tržištu je zaista pala, ali to su sve stvari koje profesionalni menadžment jako dobro znao kada je došao. To su stvari koje je znala i vlada Srbije, kaže ekonomista Ljubodrag Savić.

Nesporno je da je Železara pod Kamarašom povećala proizvodnju, iako je, ispostavilo se, pravljenje profita bilo kovanje drvenog gvožđa. Imovina, kao i ciljevi sad su u rukama kineskih vlasnika. Što se države tiče, ako bude kako EU pravila nalažu, čeličana bi trebalo da prestane da bude teret građana.