Slučaj Bitići i ambasada u Jerusalimu: Klipovi u točkovima u odnosu Srbije i SAD

Vesti 04. jul 202119:41 21 komentara

Dok ponavljaju da je Srbiji veoma stalo do prijateljskih odnosa sa Amerikom, predstavnici države, sa druge strane, povlače poteze koji bi mogli biti protumačeni suprotno. Eksperti za spoljnu politiku kažu da odnosni Beograda i Vašingtona ne bi trebalo da se poremete, osim ako Džo Bajden ne zameri Srbiji to što je na izborima otvoreno podržala Donalda Trampa.

Iz dvorišta ambasade čestitke povodom Dana nezavisnosti i uverenja da nam je veoma stalo do ovog prijatelja. Dva dana pre toga, iz dvorišta baze Žandarmerije u Novom Sadu, priznanje za čoveka koji je američki neprijatelj – Goran Radosavljević Guri. Zbog umešanosti u grubo kršenje ljudskih prava ulazak u Ameriku zabranjen mu je 2018. godine.

„Radosavljević je čovek koji je upravljao kampom za obuku, gde su 1999. godine pronađeni ostaci trojice ubijenih Amerikanaca – Ilija, Agrona i Mehmeta Bitićija“, navela je ambasada.

POVEZANE VESTI

I zato bi, poručuju iz ambasade, trebalo da bude suočen sa pravdom, umesto što dobija priznanja.

„Oni koji su mu dali orden ga nisu dali zato što misle da je nevin, nego su dali zato što opravdavaju tu politiku ostvarivanja ciljeva ratnih zločina“, mišljenja je programski direktor Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR) Ivan Đurić.

Kada su braća Bitići ubijeni, Radosavljević je komandovao srpskoj Žandarmeriji. Njih trojica, kao američki državljani bili su u Oslobodilačkoj vojsci Kosova, koja je proglašena za terorističku organizaciju. Po završetku bombardovanja uhapšeni su dok su izbegličkoj porodici iz Prizrena pomagali da pređe u Kraljevo. Odvedeni su u bazu srpske policije u Petrovom Selu, mestu gde su njihova tela kasnije pronađena u masovnoj grobnici.

Iako je ta baza bila pod Radosavljevićevom komandom, predsednik je izjavljivao da dokaza o njegovoj odgovornosti nema.

„Ako nemate dokaza, nemoj da se igramo novinskim natpisima, pričama – rekla mi baba Višnja i rekla kazala sve ostale priče“, izjavio je Vučić 2019. godine.

„Kod Gurija nema dileme da je bio glavni u lancu komande nekoliko ratnih zločina koji nikada na kraju nisu rasvetljeni, a onaj koji je najpoznatiji je slučaj Bitići i masovne grobnice u Petrovom selu“, naglasio je Ivan Đurić.

Uprkos insistiranju Amerike da se ovaj slučaj reši, to se do danas nije dogodilo. Nije to jedina obaveza koju Srbija nije ispunila, a koju prekookeanski prijatelj od nje očekuje. Nije došlo ni do preseljenja ambasade Srbije iz Tel Aviva u Jerusalim, što smo Vašingtonskim sporazumom, prihvatili. Rok je istekao 1. jula.

„To je više jedna politička izjava o namerama, koja naravno, ima određene političke reperkusije, i sad se tu postavlja drugo pitanje – da li je politički oportuno i da li postoji politička šteta od toga što se takva jedna vrsta političke deklaracije, volje, neće ispuniti. Ali, formalno-pravno je svakako moguće da se bez direktnih formalnih reperkusija ne ispuni ova odredba“, ocenio je asistent a Fakultetu političkih nauka u Beogradu Milan Krstić.

Ni promena vlasti u Americi, koja se u međuvremenu desila, ne bi trebalo da dovede do poremećaja odnosa Beograda i Vašingtona, misli Krstić. Ali naglašava da su Bajdenu, osim zvaničnih, i lični odnosi veoma važni.

„Sastajao se bio dosta puta sa predsednikom Vučićem, pa sad zavisi kakvi su njihovi odnosi trenutno, ali ranije su delovali dosta srdačno. Možda i to može biti neka prilika za prodor ukoliko se u međuvremenu ti odnosi nisu iskvarili zbog te jedne male netaktičke odluke Beograda“, dodaje Krstić.

A to je da, kako kaže Krstić, „stavi sva jaja u jednu korpu“ i otvoreno podrži Donalda Trampa na prošlim izborima.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare