Pavle Petrović: Ako dug bude rastao, ponoviće se 2014.

Ekonomija 21. apr 202118:06 > 18:47 10 komentara

Ako bi se zaduživanje Srbije nastavilo, u jednom trenutku bilo bi potrebno vršiti uštede i naglo smanjivati deficit, što bi „u ekstremnoj situaciji moglo da bude ponavljanje 2014. godine“, izjavio je predsednik Fiskalnog saveta Pavle Petrović.

„To znači fiskalnu konsolidaciju, a ona podrazumeva rezanja osnovnih, najvećih stavki u budžetu, i onda se to odražava na primanja stanovništva i životni standard“, rekao je Petrović za N1, uz ocenu da je Srbija i dalje „daleko od toga“.

Povezane vesti:

Zato je neophodno da se dug, za koji procenjuje da će biti oko 60 odsto BDP-a i kaže da „nije veliki u vreme krize“, ne uzima kao „stalno i poželjno stanje ili dug koji privreda Srbije može da izdrži“.

„Već od 2022. treba tu putanju preokrenuti, smanjiti deficit i početi da se ponovo obara dug na 50 ili ispod 50 odsto, da kad sledeća kriza udari možemo da na nju odgovorimo trošenjem ne gledajući na dug“, rekao je Petrović.

Naglasio je da je Srbija za svega godinu i nešto dana sa duga od oko 53 odsto BDP-a došla do duga od 60 odsto.

Upozorava da bi država za čas „izletela“ na 70 odsto duga ako bi zadržala ovaj nivo zaduženosti u trenutku kada se desi neka naredna kriza.

„Pitanje je da li bi bili u stanju da se regularno zadužujemo kao država, morali bi (da uvodimo) krizne mere. To znači radikalno smanjenje deficita, potrošnje, udar na standard i privredni rast“, rekao je on.

Kaže da se Srbija zadužuje za tri i po milijarde evra umesto planiranih milijardu, što je predviđeno rebalansom budžeta.

Rebalans je povećao je manjak u kasi za dve milijarde evra da bi se uvele nove antikrizne mere, ali to će dovesti i do povećanja javnog duga na 60 odsto BDP-a Srbije, govori Petrović.

Od te dodatne dve milijarde, polovina je opravdana a druga polovina je mogla da izostane, kaže predsednik Fiskalnog saveta.

„Sama veličina duga, s obzirom da je kriza, ne može da se uzme da je izuzetno velika. Ono što nije dobro je ta uzlazna tendencija duga“, objašnjava on.

Kaže da su Vlada i Skupština Srbije uprkos upozorenjima Fiskalnog saveta odlučile da povećaju plate u državnom sektoru, „što je bilo neopravdano“, a to povećanje je rebalansom budžeta predviđeno na sedam posto.

Svega 10 odsto pomoći građanima će se vratiti državi kroz porez

Podseća da se državna pomoć preduzećima i pojedincima dodeljuje neselektivno, bez obzira koliko su pogođeni pandemijom.

Procena Fiskalnog saveta je da je pomoć privredi mogla da iznosi 300 umesto 600 miliona evra, a da bude usmerena onima koji su stvarno bili pogođeni.

#related-news_1

Od 450 miliona evra, koliko će se dati stanovništvu, svega 10 odsto će se vratiti državi kroz poreze, ocenili su u tom telu.

„Najzad, to je loša socijalna politika, jer se daje i onima kojima nije potrebno“, rekao je Petrović.

On kaže da ipak postoji mogućnost da se dug Srbije stabilizuje na 60 ili nešto ispod toga, u skladu sa obećanjem ministra finansija Siniše Malog.

„Mi smo u Fiskalnom savetu videli da postoji mogućnost da naplata poreza, naročito doprinosa, bude nešto veća od planirane, što bi smanjilo deficit“, rekao je on.

Dodao je da može da se desi da neke od javnih investicija ne budu završene i da tu bude neke uštede, iako bi bilo bolje da se te investicije završe.

Ako bi se i odložili neki projekti, poput aerodroma u Trebinju, deficit bi mogao biti manji od sedam odsto.

„Ali ono što se često dešavalo u takvim situacijama, kada rezultat tokom godine bude bolji nego što je planiran, je da se ta sredstva sa jedne pozicije prebace na drugu i onda se potroše, najčešće krajem godine kao jednokratna isplata penzija, dodatno povećanje plata u javnom sektoru, tako da se ponovo ostane na tom visokom deficitu“, rekao je on.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare