Krvave demonstracije protiv Miloševićevog režima: Dan kada su na ulice Beograda izvedeni tenkovi

Vesti 09. mar 202407:40 238 komentara

Na današnji dan, pre 33 godine, na Trgu Republike u Beogradu okupilo se oko 100.000 pristalica opozicije predvođenih Srpskim pokretom obnove, zahtevajući ostavku direktora Radio-televizije Beograd Dušana Mitevića, direktora Televizije Beograd i trojice urednika Informativnog programa.

Povod za reakciju opozicije bio je komentar jednog od urednika Televizije Beograd Slavka Budihne, koji je u udarnoj informativnoj emisiji 16. februara 1991. optužio Srpski pokret obnove da sarađuje sa proustaškom i profašističkom Hrvatskom. Rukovodstvo TV Beograd, koja je tada prvi put nazvana „TV Bastilja“, odbilo je da objavi demanti opozicije.

Privatna arhiva

Miting opozicije bio je zabranjen, policija je blokirala prilaze gradu, ali je uprkos tome na Trg Republike i u okolne ulice došlo više desetina hiljada ljudi. Jake policijske snage, koje su, prema nezvaničnim procenama, brojale više od 10.000 pripadnika raspoređenih u širem centru Beograda, pokušale su da spreče okupljanje pristalica opozicije, a prve čarke počele su u prepodnednevnim satima.

Dok su se sa terase Narodnog pozorišta lideri opozicije obraćali demostrantima, policija je pokušavala da rastera građane ogromnim količinama suzavca, vodenim topovima, gumenim mecima i konjicom.

U žestokim višečasovnim sukobima između demonstranata i jakih policijskih snaga povređeno je više od 200 ljudi, a u Masarikovoj ulici ispred „Beograđanke“ poginuo je policajac Nedeljko Kosović (54). Nešto kasnije policija je upotrebila vatreno oružje i pucala u pravcu demonstranata koji su bežali Ulicom Kneza Miloša i ubila sedamnaestogodišnjeg učenika Branivoja Milinovića.

Screenshot/ Webbe/ Materijal DS, snimatelj Zoran Vidulović

Na ulice prestonice Srbije prvi put od Drugog svetskog rata izašli su tenkovi JNA, a režim je nasilno zabranio rad Radija B92 i cenzurisao Televiziju Studio B. U toku popodneva i večeri uhapšen je veliki broj demonstranata, mahom mlađih ljudi, kao i lider SPO Vuk Drašković.

Tadašnji predsednik Srbije Slobodan Milošević demonstrante je nazvao „snagama haosa i bezumlja“.

Devetomartovski događaji izazvali su reakciju beogradskih studenata, koji su se 10. marta uveče okupili u Studentskom gradu, odakle su krenuli ka centru Beograda. Grupu od oko 5.000 studenata na Brankovom mostu je sačekala policija, koja je bacila suzavac i brutalno pretukla više mladih ljudi. Studenti su ipak uspeli da se pridruže kolegama koji su se već bili okupili kod Terazijske česme i tako je počela „plišana revolucija“.

Na improvizovanoj pozornici smenjivali su se govornici, pevači i glumci, a demonstracije su završene 14. marta, nakon što su ispunjeni zahtevi studenata da svi uhapšeni 9. marta budu pušteni na slobodu, da ostavke podnesu ministar policije Radmilo Bogdanović, direktor Radio-televizije Dušan Mitević i četvorica urednika TV Beograd, kao i da se omogući rad Radiju B92 i NTV Studio B.

Povezane vesti:

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare