Studija: Sindrom slomljenog srca u porastu, naročito kod žena

Zdravlje 15. nov 202108:07 > 08:10 0 komentara
Shutterstock

Sve je više ljudi koji žive sa sindromom slomljenog srcem, a taj bolan osećaj sada dolazi sa teškom dijagnozom, pokazuje nova studija.

Recenzirana studija koju je objavio „Journal of American Heart Association“ otkrila je da je sindrom slomljenog srca u porastu.

To je takođe jedina studija koja pokazuje jasnu vezu o tome kako srce i mozak reaguju zajedno kada je prisutna anksioznosti ili stresa.

Povezane vesti

Takotsubo sindrom, takođe poznat kao sindrom slomljenog srca, može da se manifestuje kao srčani udar, izazivajući bolove u grudima i kratak dah nakon što srčani mišići oslabe.

„Obično se dešava nakon teškog emocionalnog ili fizičkog događaja, kao što je raskid, saobraćajna nesreća ili čak rođendanska zabava iznenađenja“, kaže dr Suzan Čeng, koja je vodila studiju.

Studija je otkrila da su muškarci i žene podjednako iskusili sindrom slomljenog srca u porastu tokom poslednjih godina, a žene starosti od 50 do 74 godine su zabeležile najveći porast. Od 135.463 slučaja sindroma slomljenog srca prijavljenih u SAD od 2006. do 2017. godine, 88,3 odsto slučajeva bilo je kod starijih žena.

„Ne postoji nijedno drugo stanje bolesti gde je to tako jasno i neosporno“, rekla je dr Čeng za USA Today.

„Mnogi od nas su usredsredili bar deo svoje energije pokušavajući da razumeju šta se dešava oko ovog specifičnog sindroma, na primer kako prepoznati dijagnozu i postaviti dijagnozu.

„Muškarci i žene imaju različitu biologiju i podložnost bolestima“, dodala je doktorka, pa „te razlike vremenom postaju preuveličane, a u ovoj studiji, čini se da je primenljivo i ovde“.

Iako retki, teški slučajevi sindroma slomljenog srca mogu da dovedu do smrti, a dr Čeng kaže da su ljudi sa ovim sindromom boravili na intenzivnoj nezi  „danima ili nedeljama, pokušavajući da se oporave“. Dodala je i da stres izaziva sindrom, konstatujući da je to „šok za sistem“.

Čeng kaže da sindrom slomljenog srca još nije dobro shvaćen. Najorganizovaniji i najsveobuhvatniji dostupni podaci nalaze se u bazi podataka nacionalnih bolničkih uzoraka.

Dok su podaci isključivo od pre pandemije, kaže Čeng, postoje podaci nakon 2017. Ali potrebno je nekoliko godina da se sve to prikupi i organizuje i pripremi za analizu.

Ona očekuje da će biti niža stopa dijagnoza jer većina ljudi tokom pandemije čini „sve što može da izbegne odlazak u bolnicu“.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi ko će ostaviti komentar!