Hapšenje Denara: Kraj jednog poglavlja, koja je veza s „Vidimo se u čitulji“

Svet 17. jan 202311:19 20 komentara

Novinar Nove.rs Miloš Ž. Lazić, reditelj Janko Baljak i novinarka italijanske televizije RAI Marina Lalović govorili su u Novom danu o hapšenju poslednjeg velikog šefa Koza nostre Matea Mesine Denara. Lalović kaže da se u Italiji govori o "istorijskom danu", Lazić kaže da je to "kraj jednog poglavlja", a Baljak se osvrće na povezanost likova njegovog filma "Vidimo se u čitulji" sa italijanskom mafijom.

Lalović kaže da je najčešći naslov u italijanskoj štampi „istorijski dan“.

„Mene je lično fascinirao jedan od naslova ‘istorijski dan, ali jedne druge epohe’. Jer se pre svega završava epoha velikih hapšenja padrina, kumova, pre svega zaista istorijski dan Italije i pobeda države protiv mafije. Zašto druge epohe – jer je devedesetih godina mafija vodila rat sa državom, jučerašnji dan je stavio tačku na tu epohu“, kaže Lalović.

Ističe da je „Koza nostra pobeđena, ali mafija kao takva nije“.

„Denaro je poslednji bos mafije, simbolično je uhapšen, to su analize italijanske štampe, koje postavljaju i mnogo pitanja – kako je uhapšen u gradu u kom je rođen, živeo, radio… On se slobodno kretao, bio je operisan u novembru 2020. u jeku pandemije, ne znamo koji je stadijum njegove bolesti, to je isto bitan faktor u ovoj fazi. Postavlja se pitanje ko je u bolnici znao, da li je moguće da niko nije mogao da ga prepozna, tu se povlači još jedna teza – a to je koja je uloga Koze nostre ili sicilijanske mafije. Mnogi od analitičara kažu da je Koza nostra završena, ali moramo da imamo u vidu da postoji i takozvana ekonomska mafija, ali i druge mafije“, kaže ona.

Ona dodaje da Denarovu sliku nemamo od devedesetih godina.

Pročitajte još

„Poslednja slika koju su istražitelji imali je s početka devedesetih godina, urađene su analize, rekonstrukcije, mogućnosti njegovog starenja i onoga kako je mogao da izgleda, ali fascinira činjenica da je uhapšen u srcu Palerma, u poluprivatnoj klinici gde je regularno išao da se leči, pokušao da pobegne, ali je ušao u kola policije bez lisica, to su neki simboli koji definitivno stavljaju tačku na jako bitan momenat za istoriju Italije, ali pkazuju da je Kona nostra, Kum i sve to, završeno, povraćen dignitet tim žrtvama, a ima ih na hiljade u Italiji“, kaže ona.

Građani su, kaže, reagovali pre svega aplauzom.

„To je neka mantra koja se ponavlja i ovde u medijima, to je ipak zaista pobeda države, stavljena tačka na tu percepciju mafijašku Sicilije koju imaju i koja sigurno utiče i na svakodnevicu“, kaže ona.

Podsetila je i na sudije Falkonea i Borselina, koji su, kaže, „simboli rata države i mafije devedesetih“.

„Sada se postavlja pitanje ko će njega naslediti, iako je Koza nostra rascepljena već godinama. Pitanje je koliko je on poslednjih godina i bio zaista bos“, kaže ona.

Istrage se, dodaje, sada vode i na tome ko je njemu pomagao.

„Kako je moguće da je 30 godina bio u bekstvu, ko ga je dovezao u bolnicu, to je veza one buržoaske mafije, mafija sicilijanska je konotirana i luksuzom, on je na ruci imao sat od 30.000 evra. Sigurno će ga neko naslediti, ovo je možda kraj Koza nostre, ali nije kraj mafije. Simboličan momenat, Premijerka Meloni je rekla da će se potruditi da 16. januar bude državni praznik, Dan borbe protiv mafije i to pokazuje koliko je bilo bitno jučerašnje hapšenje u simboličkom smislu“, kaže.

Lazić kaže da je to „kraj jednog poglavlja“.

„Jer je on najviši član mafije koji je umešan u ubistvo sudije Falkonea, zato je ta simbolika važna Italijanima“, kaže.

Baljak dodaje da se za Koza nostru vezuje „ta neka ikonografija koja je i naše junake devedesetih krasila“.

„Pominjanje ovog skupog sata prilikom hapšenja, svi ti elementi, nakit, kajle, ono što je devedesetih bilo deo tog njihovog životnog stila, sve je to što se vezuje za Koza nostru i te filmove. Pre svega oni su interpretirali taj život o kome nisu imali mnogo pojma, pre svega gledajući filmove o tome. Scarface, Dobri momci, Kum se podrazumeva… Dijaloge iz tih filmova su likovi iz filma Vidimo se u čitulji znali napamet, mogu reći da su se više ugledali na filmove nego na pravi život tih mafijaških bosova i kako je to zaista funkcionisalo, njihova interpretacija je bila ono što se videlo kroz kulise tadašnjeg vremena – autfit, porodica, čast, to su stvari koje su kupili i upijali iz filmova tog vremena“, kaže.

Lazić kaže da „postoji ta robinhudovska percepcija, da oni štite svoje selo, kraj“.

„Štite naravno, jer oni treba da ih štite od policije ili suparničke ekipe. Ne treba da se zaboravi da je čovek oteo, mučio i ubio dete od 12 godina i rastočio u kiselini. Sad on jeste kao neki dedica, obučen onako šmekerski kako to Italijani mogu, taj čičica je bio u stanju da da naređenje da se pobije cela porodica ponekad“, kaže.

Lalović kaže da se sada postavlja pitanje koliko će policija i istražitelji moći da uzmu od njega informacije u vezi sa onim što se dešavalo devedesetih.

„Zanimljiv je taj neki analogni pristup recimo skrivanju, da Mesina na primer nikad nije koristio nikakvu vrstu data baze digitalne prirode, niti telefone, niti internet, ono što ga je izdalo je data baza klinike. Osim saradnje, ogromne mreže ljudi, na neki način ga je taj analogni pristup životu, da ne ostavlja tragove te prirode za sobom čuvalo. Naravno strah, to je jedno od najstrašnijih ubistava, taj dečak je ubijen jer je njegov otac sarađivao u procesu protiv mafije, to je simbol šta taj čovek predstavlja, čovek koji je u stanju da uradi tako nešto uliva strah celoj teritoriji. I ono pitanje – koliko je poslednjih godina bio bos Koza nostre. Zato je podvučeno, uhapsili smo Mesinu, ali nije završen rat protiv Koze nostre, a ni protiv mafije“, kaže Lalović.

Baljak kaže da je njegovo skrivanje „u svakom slučaju izuzetno dobar sinopsis za neku seriju“.

„Taj bekgraund je mnogo zanimljiviji nego samo njegovo delovanje u Koza nostri, mislim da će to biti sjajna i uzbudljiva filmska priča. Slažem se da ga je analogni svet spasao ranijeg hapšenja, znamo da su mnogi junaci pali zbog mobilnih telefona, prvo su bili pejdžeri“, kaže on.

Baljak dodaje i da je „ta organizovanost Koze nostre impresionirala junake filma Vidimo se u čitulji“.

„Oni su u njima videli svoje uzore i kukali su kako kriminal organizovani u Srbiji nije na tom stuplju. Citirali su ubistvo sudije Falkonea i jedino su odavali počast Arkanu kao nekom ko je neki nivo organizovanosti mogao da održi“, kaže Baljak.

Lazić se slaže da su naši kriminalci imali uzore, ali kaže da „nisu bili nešto načitani“.

„Koza nostra je jedna od najstarijih kriminalnih organizacija na svetu, više od 130 godina, jedan Musolini je bio blizu uništenja Koza nostre, nije uspeo, Italija ceo vek ima probleme i bori s manje ili više uspeha protiv organizovanog kriminala“, kaže Lazić.

Baljak ističe da je „ogromna razlika što mi vidimo da rat između italijanske države i Koza nostre traje više od 130 godina, a da gomila kriminalnih organizacija kod nas devedesetih su bili paradržavni projekti“.

„Jesu bili u saradnji čvrstoj sa bezbednosnim strukturama tadašnje Miloševićeve države, ovde govorimo o ratu države protiv mafije, a u našem slučaju govorimo o integrisanosti u strukture“, kaže.

Lazić dodaje da su demohrišćani u Italiji držali vlast zahvaljujući mafijašima.

„Neki političari su i osuđeni zbog veza sa mafijom“, kaže.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare