Linglong, Fijat… Koliko su radnici u Srbiji svesni svojih prava i obaveza

Ekonomija 24. jun 202219:26 > 19:54 18 komentara

Radnici Fijata trebalo bi u subotu da se sastanu sa predsednikom Srbije, za koga kažu da je jedina relevantna ličnost koja može da reši njihov problem. Granski sindikat Nezavisnost to vidi kao još jedno preskakanje i urušavanje institucija, a istovremeno navode da je stanje radnih prava u Srbiji "iz dana u dan sve gore i gore".

Svoja radna prava ne zna 75 odsto mladih ljudi, otkriva istraživanje sindikata Nezavisnost, sprovedeno uz podršku Fondacije za otvoreno društvo. Kažu, loš zakon o radu i nedovoljna edukacija građana glavni su krivci za takvo stanje.

„Praksa od 2014. do danas je pokazala da se sve ono na šta su sindikati prilikom rada na izradi zakona o radu iz 2014. upozoravali i desilo. Strašno je to da Zakon o radu u potpunosti gubi smisao sistemskog zakona, koji bi na celovit način trebalo da reguliše sistem radnih odnosa. SIstem radnih prava u Srbiji je sve gori i gori iz dana u dan“, smatra pravnica Dragica Mišljenović iz UGS Nezavisnost.

POVEZANE VESTI:

Eskalacija nezadovoljstva radnika kragujevačkog Fijata mogla je biti sprečena, da su razgovori sve tri strane vođeni na vreme i u duhu međusobnog razumevanja, kaže predsednica Granskih sindikata Nezavisnost Čedanka Andrić. Dodaje da je „netransparentan i pogrešan“ pristup Stelantisa radnike izveo na ulicu.

„Ono što je činjenica jeste da se jako mali broj ljudi prijavio za rad u inostranstvu. Ja imam podatak da je to 135 ljudi, da neki koji su se prijavili sada odustaju. To je očigledno plan koji Stelantis nije predvideo i krajnje je neizvesno kako će se to završiti“, kaže Andrić.

N1: Šta nam govori to što oni predsednika vide kao jedinu relevantnu instancu koja treba da se bavi ovim problemom?

Andrić: To govori da su nama institucije potpuno urušene. Ako je predsednik jedina adresa onda smo mi u ozbiljnom problemu.

Slučaj radnika Linglonga eklatantan je primer kršenja radnih prava. Okruženo vojvođanskom ravnicom, gradilište te fabrike sagovornica N1 vidi kao „eksteritorijalnu celinu“ u koju dozvolu za ulazak mora da traži i sama država.

„Tužiaštvo je trebalo po službenoj dužnosti da reaguje ako je bilo indicija da postoji trgovina ljudima u svrhu radne eksploatacije, ako je neko oduzimao pasoše. Dakle, to je posao za policiju, za tužilaštvo, svakako situacija u samoj firmi je za Inspektorat za rad. Nemate ni pravu sliku šta se tamo zaista dešava, sve tako incidentno saznate, i to zaista šalje jednu lošu poruku – u ovom sučaju da kineski poslodavac može da radi šta hoće“, poručuje Čedanka Andrić.

Slučajevi Fijata i Linglonga najslikovitije prikazuju kršenje ljudskih i radnih prava u Srbiji, tvrde u sindikatu. Nažalost – nisu jedini. Davanje subvencija stranim investitorima sa lošom politikom rada u kombinaciji sa ćutanjem institucija doveli su do toga da radnici u Srbiji često rade u uslovima lošijim od onih koje propisuje zakon ove zemlje.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare