Kupovina, pijanka, sastanci – vašari su više od dva veka mesto za provod

Lifestyle 13. avg 202318:09 9 komentara
Shutterstock/ BalkansCat

Tradicija vašara se uspešno prilagođava savremenom društvu i duga je više od dva veka. Nekada centralni događaj sezone u životima lokalnog stanovništva, danas mnogima i dalje predstavlja zabavni letnji izlet. Vašari su bili i ostali mesto okupljanja zarad zabave, kupovine i provoda.

(Autorka teksta je polazica Letnje škole novinarstva N1 Jelena Boljević)

Vašari nisu srpska tvorevina i u našu kulturu stigli su sa Zapada. Nekada su bili centri svih životnih zbivanja tadašnje populacije. Naša reč za vašar je panađur.

„Ljudi koji su ranije živeli daleko od gradskih centara ili sela morali su da dođu na vašar da kupe ono što se danas kupuje u svakoj prodavnici. Sve, od cipela i odeće za sebe do opreme za kuću ili lanaca za životinje, ljudi su mogli da nađu baš na vašaru“, ističe Aleksandar Repedžić, etnolog i koautor dokumentarnog serijala Počudište. Posećivali su ih i mladi, momci koliko i devojke, da prikažu sebe u najboljem svetlu, „da se pokažu svetu“, dodaje.

Na vašaru se zato uvek gledalo pre svega ko se s kim „pita“ tj. ko se s kim pozdravlja. To je mnogo govorilo o tome ko je kakva osoba, da li je neko veliki domaćin ili nije. Gledalo se i to ko sa kim sedi za stolom ili pod šatrom, navodi sagovornik portala N1.

Repedžić ističe i da su, stoga, oni koji su slabije ekonomske moći svoje opanke i radnu odeću umeli neretko da ostave sakrivenu u najbližem žbunju, pa da se presvuku posebno za vašar. Vašar je bio mesto sklapanja kako privatnih tako i poslovnih dogovora i u tome se ogleda njihov ekonomski uticaj.

Iako je vašar bio pretežno ekonomski i privredno orijentisan, morao je da postoji i zabavni karakter. Vašar je bio specifičan po zabavi koja je mogla da se priušti samo tog dana u odnosu na celu godinu.

Nekada je to bila mečka koja igra, a tek su se kasnije, šezdesetih godina, pojavili i ustalili ringišpili koji su i danas glavna vašarska atrakcija, navodi naš sagovornik.

Još nešto što je i danas ostalo kao svojevrsni zaštitni znak vašara su liciderska srca i lulice od bombondžija. Sitnice koje nisu mogle, a i sada retko mogu da se nađu u svakodnevnoj prodaji. Veliki broj naših baka, navodi etnolog, ima sliku sa liciderskim srcem koje je predstavljalo znak da je baš ona posetila vašar.

On ističe i kako je ranije na vašarima mogao da se, osim životnih potrepština, u limenim kofama nađe na primer i zaleđeni klaker. To je sok kojeg, osim u pojedinim mestima u istočnoj Srbiji, danas skoro nigde više nema, a preteča je savremenih gaziranih pića.

Danas, vašari definitivno imaju više zabavni karakter, pogotovo vašar u Rumi koji se održava svaki mesec i to u trajanju od čak dva dana. Svi proizvodi koji su ranije mogli da se kupe isključivo na vašaru, sada su nam svakodnevno dostupni i samim tim vašari gube na ekonomskom, a jača im se zabavni karakter, zaključuje Repedžić.

Shutterstock/ BalkansCat

Šabac, Pirot, Zaječar, Niš, Negotin neki su od poznatijih vašara. To su vašari koji su od vremena bili znani ne samo u svojoj užoj sredini, već i u celom regionu. Na primer, na vašar u Negotinu dolazili su u kupovinu ljudi iz Majdanpeka i Zaječara i obrnuto.

Danas, na vašar u Šapcu dolaze posetioci iz cele Srbije. Poznat je i kao Malogospojinski vašar koji svake godine pada 21. septembra. Tog dana možete posetiti i vašare u Kruševcu, Leskovcu, Negotinu…

Od septembarskih vašara vredi pomenuti i vašare 11. septembra u Brusu, Čačku, Svilajncu i Prokuplju. U Zaječaru je vašar 7. septembra, dok se vašar u Rumi održava svakog trećeg u mesecu.

Što se avgustovskih vašara tiče vredi posetiti vašare u Pirotu, Aranđelovcu, Aleksincu i Golupcu 28. avgusta, zatim u Beloj Palanci, Kniću kod Kragujevca i Tarašu kod Zrenjanina 19. avgusta.

Za kompletan spisak svih vašara na teritoriji Srbije, svakako vredi pogledati u crkveni kalendar jer su se vašari oduvek održavali za velike svetkovine i crkvene praznike. Ranije su se neretko održavali i u porti same crkve.

Izložba o vašarima

Koliko su vašari zapravo važan društveno-ekonomski fenomen govori i činjenica da je Etnološka sekcija Muzejskog društva Srbije odabrala baš vašare kao temu svoje prve zajedničke izložbe „Tradicija vašara u Srbiji“ na kojoj je radilo čak 24 etnologa iz 18 muzejskih institucija širom Srbije.

„Izložba je pripremana više godina. Prva faza projekta je bila da se iz fundusa svih muzejskih institucija učesnica napravi baza podataka sa elektronskim fotografijama odakle je dalje građa podeljena na sedam foto tema praćenih autorskim tekstovima“, navodi Ivana Jovanović Gudurić, viša kustoskinja Muzeja grada Novog Sada i koordinatorka projekta.

Pojedini zanati kojih danas više i nema i roba koja se tradicionalno prodavala na vašarima, a danas je ima sve manje, može se pratiti na fotografijama po različitim delovima Srbije i po različitim periodima, od ’60-ih godina dvadesetog veka do danas.

„Vašare smo odabrali kao temu prve zajedničke izložbe jer je to fenomen koji se javlja na teritoriji cele Srbije ali i šire, i tako jedan detalj koji je bio zastupljen na vašarima možemo pratiti i kroz vreme i kroz prostor. Kroz fotografije na izložbi možete pratiti prodaju sita ili predmeta kofarskog zanata kroz vekove“, dodaje kustoskinja.

N1/ Milena Kuzmanović

Izložba je putujuća, te se trenutno može posetiti u Narodnom muzeju u Valjevu gde su, kaže Natalija Pantić, etnološkinja tog muzeja, izloženi proizvodi grnčarskog zanata kupljeni na Ilindanskom vašaru u Valjevu 1954. godine, kao i proizvodi kazadžijskog, kovačkog i limarskog zanata kao što su kazani, kante za mast.

Izloženi su, kako nam prenosi, i kalupi iz liciderskog zanata, ali i mesingani poskurnik, pečat koji se udara na slavski kolač koji je svojevremeno kupljen na vašaru u Janjevu. Izložene su i pletene korpe i odevni predmeti poput gunja i opanaka što su proizvodi abadžiskog zanata. Izloženi su i drveni predmeti poput sita, kutlače, čuturica, čanak, pasirka, vretena…

Izložba se sastoji od postera i fotografija i taj deo izložbe putuje od muzeja do muzeja, a svaki muzej u koji izložba dođe, prikazuje svoje etnološke predmete koji su kupljeni na vašarima ili su se svojevremeno prodavali na vašarima.

Foto izložba u Valjevu upotpunjena je eksponatima iz muzeja toga grada i može se pogledati do 28. avgusta, kada nastavlja svoj put po Srbiji. Ona je najbolji prikaz zašto su još tridesetih godina dvadesetog veka etnolozi prepoznali vašare kao jedan društveni i privredni fenomen koji, i nakon tradicije duže od dva veka, nastavlja da oko šatre, ringišpila i liciderskih srca okuplja mase ljudi.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare