Knjige i lektire idealne za leto – naša preporuka srednjoškolcima

Kultura 30. jul 202321:18 13 komentara
Shutterstock/ Dean Drobot

Lektire su tu kako bi se obogatila jezička kultura, steklo kritičko mišljenje i razvio estetski ukus. Ipak, roditelji i profesori se često nalaze pred teškim zadatkom motivisanja mladih na čitanje.

(Priredila Milica Rosić, polaznica Letnje škole novinarstva N1)

Preporuka je da se zbog dinamike obrade književnih dela i obaveza prema drugim predmetima, kao i zbog obima određenih knjiga iz školskog programa, lektira ne čita tokom školske godine, već tokom trajanja raspusta.

Kako bi se srednjoškolci pripremili za časove obrade lektire, savetujemo da uvek pročitaju Predgovor i Pogovor budući da se u njima nalaze smernice i objašnjena za valjano razumevanje knjige. Tokom čitanja treba sedeti za radnim stolom i ukloniti mobilni uređaj iz vidnog polja kako bi se postigla bolja koncetracija.

Budući da je u toku letnji raspust, predstavljamo vam jedan deo školskog programa za srednje škole

Rani jadi

Danilo Kiš bio je sin mađarskog Jevrejina Eduarda Kiša koji je stradao u Aušvicu, jednom od najoglašenijih nacističkih logora, nakon čega se Danilo Kiš seli sa majkom iz Kerkabarabaša na Cetinje.

Svoja sećanja na Drugi svetski rat Kiš je pretočio u zbirku priča „Radi jadi“ koja je decenijama deo školske lektire za prvi razred srednje škole.

Knjiga donosi svet viđen očima deteta i pokušaj je da se oživi sećanje na prerano izgubljenog oca. U njoj se nalazi priča „Dečak i pas“ o dečaku Eduardu Samu koji je prinuđen da usled selidbe svoje porodice ostavi psa Dinga. Ova priča rasplakala je mnoge, a sigurno smo da vas neće ostaviti ravnodušnima i da ćete je pamtiti.

Kad su cvetale tikve

Ove godine napustio nas je Dragoslav Mihailović, tvorac romana „Kad su cvetale tikve“ čiji je glavni lik, ujedno i pripovedač, bokser Ljuba Vrapče, pobednik u borbama, omiljen među devojkama. Ova knjiga govori o tome kako vas sport može odvojiti od ulice i lošeg društva i pomoći vam da prebrodite životne gubitke, ali i o emigraciji i nostalgiji.

Ono što je čini zanimljivom generacijama čitalaca jeste jezik njenih likova pun šatrovačkih izraza kojim su govorili mangupi na ulicama Dušanovca za vreme nemačke okupacije. Ono što je zanimljivo jeste da je Dragoslav Mihalović otac glumice Milice Mihailović, a televizijska serija „Čizmaši“ koju smo gledali rađena je po istoimenom romanu ovog pisca.

Lovac u žitu

Selidžer, svedok nemačkih koncentracionih logora, napisao je roman „Lovac u žitu“, bibliju tinejdžerskog bunta u Americi. Knjiga prati 48 sati u životu Holdena Kolfilda, tinejdžerskog pobunjenika koji beži iz škole.

Holden prezire neistinitost i prevarante, voli samo svoju mlađu sestru i želi da bude lovac u žitu čiji je zadatak da pazi na decu koja se igraju u polju žita brinući da ne padnu u provaliju odraslih. Ova knjiga biće omiljena neposlušnim i buntovnim tinejdžerima koji vole da preipituju sudove starijih i misle svojom glavom.

Ex ponto

Naš jedini nobelovac Ivo Andrić poznat je po svojim romanima „Na Drini ćuprija“, „Travnička hronika“, „Prokleta avlija“ koji imaju epski zamah. Ono što je manje poznato jeste da je Andrić pisao i pesme, čemu svedoči zbirka pesama u prozi „Ex ponto“ koja se nalazi u programu za treći razred srednje škole. Kroz lirski monolog pesnik pokušava da razreši ličnu dramu postavljajući egzistencijalna pitanja i razmišljajući o svetu i mestu pojedinca u njemu.

Zahvaljujući Zadužbini Ive Andrića, tekstovi u „Ex ponto“ su kritički priređeni i kao takvi objavljeni prethodne godine u kožnom izdanju.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare