Srebrenica 28 godina kasnije, izrečeno pet doživotnih kazni

Region 11. jul 202306:32 61 komentara
potočari srebrenica
Faruk Zametica/N1 (arhiva)

Komemoracijom nastradalim Bošnjacima u Memorijalnom centru u Potočarima danas će biti obeleženo 28 godina od genocida u Srebrenici, gde je tokom jula 1995. godine ubijeno oko 8.000 Bošnjaka. Za zločine u Srebrenici koja je bila "zaštićena zona" izrečeno je pet doživotnih kazni pred Haškim tribunalom.

Za zločine počinjene u Srebrenici, u periodu od 10. do 19. jula 1995. godine, osuđeno je 47 osoba na više od 700 godina zatvora pred sudovima u Hagu, i sudovima u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.

Međunarodni sud pravde presudio je da je ubistvo između sedam i osam hiljada zarobljenih bosanskih Muslimana bilo genocid.

Na doživotne kazne zatvora pred sudom u Hagu, osuđeni su ratni komandant Vojske Republike Srpske (VRS) Ratko Mladić i lider bosanskih Srba Radovan Karadžić. Doživotnu kaznu zatvora dobili su i nekadašnji komandanti VRS-a, potpukovnik Vujadin Popović, pukovnik Ljubiša Beara i Zdravko Tolimir koji je u vreme obuhvaćeno optužnicom bio pomoćnik komandanta za obaveštajno-bezbdnosne poslove Glavnog štaba VRS.

Prva presuda pred Haškim tribunalom izrečena je generalu VRS Radislavu Krstiću koji je proglašen krivim za pomaganje i podržavanje genocida i osuđen na 35 godina zatvora. Na istu kaznu kasnije je osuđen je i Drago Nikolić.

Višegodišnje kazne za učešće u zločinima u Srebrenici dobili su oficiri VRS Momir Nikolić koji je osuđen na 20 godina zatvora, Ljubomir Borovčanin na 17 godina zatvora, Radivoje Miletić na 18, Vinko Pandurević na 13 godina zatvora,. Pripadnik 10. diverzantskog odreda Dražen Erdemović, prvi čovek koji je pred tim sudom priznao krivicu za ubistva zarobljenih Bošnjaka, osuđen je na pet godina zatvora. Erdemović je uhapšen još 1996. u Srbiji, a njegovo svedočenje kasnije je doprinelo osuđujućoj presudi protiv Ratka Mladića.

ELVIS BARUKCIC / AFP

U junu 2005, tokom unakrsnog ispitivanja svedoka na suđenju Slobodanu Miloševiću prikazan je video snimak na kojem se vidi kako srpska paravojna jedinica „Škorpioni“, pogubljuje šest bosanskih Muslimana − muškaraca i mladića koji su bili zarobljeni nakon pada Srebrenice 1995. Na snimku su se videli vojnici koji muče, a zatim streljaju zarobljene bosanske Muslimane, kojima su ruke bile vezane iza leđa i koji nisu pružali nikakav otpor pre egzekucije.

Pripadnicima jedinice „Škorpioni“ sudilo se pred Većem za ratne zločine u Beogradu, Komnadant jedinice Slobodan Medić osuđen je na maksimalnu kaznu od 20 godina, Branislav Medić. Ista kazna izrečena je i Branislavu Mediću, Pero Petrašević, koji je priznao zločin, dobio 13 godina zatvroa, a Aleksandar Medić je osuđen na pet godina zatvora.

Pred srpskim pravosudnim organima, u toku je i suđenje po optužnici iz 2016. za zločin u selu Kravica, u kome je jula 1995. ubijeno više od 1.300 Bošnjaka iz Srebrenice. Postupak se vodi protiv osmorice nekadašnjih pripadnika Centra za obuku Jahorina – Specijalne brigade MUP-a Republike Srpske zbog krivičnog dela ratni zločin protiv civilnog stanovništva.

Nedeljko Milidragović, Aleksa Golijanin, Milivoje Batinica, Dragomir Parović, Aleksandar Dačević, Boro Miletić, Jovan Petrović i Vidoslav Vasić terete se da su 14. jula 1995. godine unutar, ispred i u neposrednoj okolini hangara zemljoradničke zadruge u selu Kravice kod Srebrenice (opština Bratunac u Bosni i Hercegovini) izvršili ubistvo najmanje 1.313 bošnjačkih civila.

Međunarodni sud pravde: Ubistvo između sedam i osam hiljada zarobljenih bosanskih Muslimana bilo genocid

Međunarodni sud pravde u Hagu, je 2007. godine postupajući po tužbi Bosne i Hercegovine utvrdio da Srbija nije direktno odgovorna za genocid, ali je odgovorna što nije učinila ništa da ga spreči niti da kazni počinioce, Sud je zaključio da je Srbija prekršila obavezu kažnjavanja počinioca genocida u Srebrenici, prvenstveno zbog toga što Haškom tribunalu nije izručila generala Ratka Mladića.

Mladić je posle 15 godina skrivanja uhapšen 2011. godine u okolini Zrenjanina, a tri godine ranije uhapšen je Radovan Karadžić koji se godinama skrivao u Beogradu pod imenom David Dabić.

Evropski parlament je 2009. godine doneo Rezoluciju o Srebrenici, kojom je pozvao države članice EU i zemlje Zapadnog Balkana da obeležavaju 11. jul kao dan sećanja na zločin u Srebrenici.

Skupština Srbije usvojila je 2010. godine Deklaraciju o osudi zločina u Srebrenici.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare