Logoraši svedočili o užasima Jasenovca, različiti podaci o broju žrtava

Vesti 25. avg 202119:28 10 komentara

Na današnji dan pre tačno osamdeset godina u tadašnjoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj uspostavljen je Sistem koncentracionog logora smrti Jasenovac. U naredne tri godine u tom logoru sistemski je sprovođen genocid nad Srbima, Jevrejima, Romima i Hrvatima antifašistima. Muzej žrtava genocida okupio je neke od preživelih logoraša na skupu "Kada prošlost progovori".

Ove bake i dede bili su deca 1941. i 42. kada su sa roditeljima ili sami poslati u Jasenovac, kako su im rekli, radni logor. Milinko Čekić u logor je doveden sa šest godina u julu 1942.

„Bio sam u zbegu na Kozari u kome je bilo oko 80 hiljada ljudi. Kada su nemačke, ustaške, mađarske, pa i četničke snage rešile da taj naš kraj likvidiraju. Smetale su im diverzije koje su se dešavale, jer su Nemci izvozili rudu iz rudnika Ljubija i to im je smetalo. Rešili su da čitav taj kraj isele. Odlučuili su da celo stanovništvo strpaju u logore, a da jedan deo pobiju“, priča Milinko Čekić.

Povezane vesti:

Svako od njih imao je sreće da ostane živ, a sreća tada šestogodišnjeg deteta Milinka Čekića zvala se Diana Budisavljević.

„Ja sam tada bio u dečijem logoru u Sisku. Ona je došla sa svojim saradnicima i preuzeli su nas iz logora u Sisku i odveli u Zagreb, tu su nas okupali, nahranili i obukli čime su imali. Odveli su nas u prihvatilišta na oporavak. Na žalost deca mlađa od tri godine nisu preživela, a jedan broj je dat po okolnim selima Zagreba, domaćinima. Mnoga od te dece su usvojena i danas žive kao Hrvati“, dodaje Čekić.

Istoričaj Dejan Ristić, koji je i na čelu Muzeja žrtava genocida, kaže da autentična svedočenja žrtava imaju najveću vrednost, za razliku od često neargumentovane rasprave o broju žrtava, u kojoj se broj stradalih u Jasenovcu stalno ili strahovito umanjuje ili značajno preuveličava.

„To mesto, to stratište se smatra najmonstruoznijim u čitavoj Evropi tokom Drugog svetskog rata, zbog samog karaktera sistema logora smrti i zbog odnosa prema zatočenicima, brutalnim odnosima i bestijalnim načinima mučenja zatvorenika. Ne smemo da dozvolimo da svesno ili nesvesno obesmislimo našu žrtvu, tako što ćemo učitavati nešto što ta žrtva nije sadržala“, navodi Ristić.

Prema Jugoslovenskoj državnoj komisiji iz 1946. broj žrtava u Jasenovcu bio je oko 600 hiljada, dok je u knjizi „Bespuća povijesne zbiljnosti“ Franjo Tuđman tvrdio da je ubijeno oko 40 hiljada Srba, 30 hiljada Jevreja i oko 10 hiljada Hrvata. Beogradski muzej žrtava genocida ima spisak od 82.022 imena ubijenih.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare