„Česma ne mora biti stalno otvorena, a klime upaljene“: Koliki je dug prirodi?

Zeleni kutak 02. avg 202320:43 11 komentara

Danas se obeležava Dan ekološkog duga, datum kada naša godišnja potražnja i potrošnja prirodnih resursa prekorači sve ono što Zemlja može da proizvede ili obnovi tokom cele godine. "U poslednjih pet godina mi apsolutno ne napredujemo. Stagniramo, eventualno nazadujemo, tako da nije dobro", smatra Aleksandra Ugarković iz Svetske organizacije za zaštitu prirode Adria.

Rezultati koje je radio Global Footprint Network pokazuje da smo u dugu prema prirodi isto koliko i prošle godine, objašnjava Aleksandra Ugarković.

„Ono što je preporuka jeste da mi treba da povećavamo taj broj dana, odnosno da što kasnije i kasnije ulazimo u ekološki dug prema planati, po našoj proceni negde 19 dana. Narednih sedam godina bi trebalo da pomeramo da bismo eventualno mogli da održimo balans da bi planeta nastavila da funkcioniše“, objašnjava sagovornica.

Šta znači da smo dužni prirodi?

Dug prema prirodi znači, prema rečima sagovornice, da smo na taj dan – dan ekološkog otiska, potrošili sve zalihe koje planeta može da sama proizvede, odnosno da može da obnovi u onoj meri koja je nama potrebna.

Aleksandra Ugarković N1
N1

„Srbija je 8. jula potrošila svoje prirodene resurse koji su joj bili na raspolaganju za ovu kalendarsku godinu. Ostaje nam da živimo gotovo 5,5 meseci na kredit“, smatra Ugarković.

Obračunavanje duga prema prirodi vrši se na osnovu merenja.

„Mogu da se rade u zavisnosti od toga koliko potrošite hrane i na koji način je ta hrana proizvedna, koliko potrošite drva za ogrev“, ističe sagovornica.

Ona smartra da se najveći ekološki otisak ostavlja potrošnjom ugljen-dioksida.

„Što je veća potrošnja ugljen-dioksida koju vi kao čovek, država, odnosno planeta imate, to je vaš ekološki dug veći. To znači da bismo praktično trebali da prestanemo da sečemo šume, da smanjimo upotrebu prevoznih sredstava. U najvećoj meri bi trebali da se preorijentišemo na izvore električne energije koji ne emituju velike količine ugljen-dioksida, na obnovljive izvore energije“, upozorava ona.

„Bacamo hranu koju ne potrošimo, vozimo se automobilima, sečemo šume..“

Aleksandra Ugarković ističe da neko ozbiljno razmišlja o rešavanju problema u vezi sa klimatskim promenama, ali da nemamo velike pomake.

„Previše smo se ušuskali u taj naš lagodan, udoban život. Klima radi iako nismo tu, bacamo hranu koju ne potrošimo. Previše smo se ušuškali u to da će prirodni resursi večito trajati“, smatra ona.

U svim zemljama regiona je ista priča, kaže sagovornica i dodaje da su rezultati u odnosu na prošlu godinu identični.

„Najčešće, najkasnije zalihe potroše zemlje koje su najslabije razvijene. Inače su to posledice klimatskih promena, da one koje su industrijski najrazvijenije zemlje naprave najveće štete, a te štete se neposredno održavaju na zemlje koje nisu industrijski razvijene“, upozorava sagovornica.

Kada je reč o nevremenima koji su pogodili Srbiju, kao i region, Ugarković ocenjuje da su to sve posledice klimatskih promena, a da su klimatske promene odgovor na naše neodgovornog ponašanja prema prirodi.

Kako bi tu situaciju menjali, mi kao pojedici možemo da uradimo sledeće:

„Možemo da se ponašamo odgovorno prema resursima. Ne mora nam česma biti stalno otvorena dok peremo zube i umivimao se, ne mora nam klima biti uključena kada nismo u prostoriji. To malo električne energije koje ne moramo da iskoristimo može biti sačuvana za nešto drugo. Odgovorno ponašanje prema vodi, vazduhu, zemljištu. Ne morate ići kolima svuda, može i biciklom“, poručuje ona.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare