Fabrike koje su zatvorile kapije u Srbiji: Dok ima subvencija, ima i investitora

Ekonomija 30. sep 202317:07 43 komentara
Shutterstock/Hanohiki/Ilustracija

Dobijali su državne subvencije za pokretanje posla i otvaranje fabrika u Srbiji. To ih nije sprečilo da preko noći zatvore pogone i radnicima otkaze podele SMS porukama, ili putem nalepljenog obaveštenja u krugu fabrike koja se zatvara između ostalog jer se “promenio ukus potrošača”. Poslednji slučaj povlačenja stranog investitora iz Srbije je najava zatvaranja fabrike Mitros iz Sremske Mitrovice. Ovde je austrijski vlasnik radnicima bar na vreme najavio da će - ostati bez posla.

Da bi uskoro moglo da se desi da još jedan strani investitor zatvori kapije fabrike i napusti Srbiju moglo se naslutiti još početkom septembra kada je predsednik Srbije najavljujući 20.000 dinara za penzionere i prvu grupu jeftinijih proizvoda u okviru akcije „Bolja cena“ rekao da ćemo „izgubiti jedan deo radno intenzivnih preduzeća“.

„Pozdravljam odluku da minimalna cena rada bude 402 evra – to je najviše u srpskoj istoriji. Istovremeno, za one neznalice koje po različitim portalima govore – zamislite kako nas ubeđuju – da postoje negativne strane povećanja minimalca. Pa, naravno da postoje, samo što vi ništa ne znate o ekonomiji – izgubićemo jedan deo radno intenzivnih preduzeća, jer će ići u zemlje gde je minimalac niži, ali ćemo nastaviti da privlačimo kapitalno intenzivna preduzeća“, rekao je 8. septembra Aleksandar Vučić dodajući da je stopa nezaposlenosti „ponovo na najnižem nivou od 9,6 odsto“.

Nedugo potom Kompanija Gierlinger Holding GmbH, vlasnik sremskomitrovačke industrije mesa Mitros, donela je odluku da obustavi proizvodnju u toj fabrici.

Mitros: Da obavestimo u najranijoj fazi

„Na osnovu detaljne analize poslovanja, vlasnici i uprava privrednog društva bili su primorani da donesu tešku odluku o obustavi proizvodnje u privrednom društvu Mitros Fleischwaren DOO“ u Sremskoj Mitrovici. Iz razloga transparentnosti i pravičnosti prema zaposlenima, poslodavac je odlučio da obavesti zaposlene o predmetnoj odluci u najranijoj fazi“, navodi se u saopštenju Mitrosa.

Konkretne odluke o prekidu proizvodnje i rokove, kako su tada najavili – biće utvrđeni naknadno, preneo je portal 021.rs.

Portal podseća da Mitros Fleischwaren DOO u Srbiji ne posluje naročito dugo – tek od 2016. godine. Svečanom otvaranju fabrike prisustvovao je i predsednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je podsetio da ova firma dobila finansijsku pomoć Vlade Srbije u iznosu od 5,8 miliona evra u vidu subvencija za zapošljavanje

I dok u vlasničkoj kompaniji ove fabrike – Gierlinger Holdingu, upućuju saopštenje kako ističu „u najranijoj fazi“, radnici nekih drugih komanija, koje su takođe bili korisnici državnih subvencija, za zatvaranje proizvodnje i gubitak posla saznali su – iz SMS poruka.

Džinsi: Cirkularni SMS za 700 radnika

Naime, rukovodstvo kompanije Džinsi Srbija uputilo je svim svojim radnicima početkom jula ove godine cirkularnu SMS poruku u kojoj im saopštavaju da ta tekstilna fabrika posle 12 godina rada u Leskovcu – odlazi u likvidaciju.

U poruci se još navodi da su se poslednje tri godine nalazili u teškoj situaciji i da nisu uspeli da prevaziđu krizu i gubitke.

„Trudili smo se svom snagom da ovaj posao nastavimo u Srbiji, međutim odlučili smo da izvršimo likvidaciju zbog snabdevanja materijalom i zbog uslova na evropskom tržištu“, obrazlagalo je tada svoje razloge rukovodstvo u ovoj poruci, obećavajući radnicima da će im u celosti isplatiti zaostale plate, i najavljujući pregovore sa drugim investitorima o zaposlenju svojih 700 radnika.

Usledio je protest radnika, zahtev da se razgovara sa rukovodstvom, čekao se čak i predsednik

Većina ovih radnika već uveliko radi u drugim firmama.

Insajder podseća da su mediji 2011. izveštavali da je Džinsi u obnovu tekstilnog postrojenja i opremu 2011. uložio 2,75 miliona evra, dok je država toj kompaniji odobrila pomoć u iznosu od 1,75 miliona evra, što je u tom trenutku predstavljalo 63,5 odsto ukupnih ulaganja.

„Prema uredbi o državnoj pomoći, ta pomoć ne može da iznosi više od polovine opravdanih ulaganja“, konstatuje Insajder dodajući da je naredne , 2012. godine, država Džinsiju ustupila na korišćenje oko četiri hektara zemlje.

Insajderu je 14. jula ove godine, u Komisiji za kontrolu državne pomoći potvrđeno da „Komisija nije ocenjivala da li je novčana pomoć u iznosu od 1,75 miliona evra odobrena kompaniji Džinsi iz Leskovca bila u skladu sa zakonom“.

Berteks tekstil

Još jedna tekstilna kompanija napustila je Srbiju krajem prošle godine.

U Kragujevcu je, u novembru 2022, zatvorena turska fabrike Berteks tekstil (Berteks Textile), koja je upošljavala – mahom žene.

Agenciji Beta, kako je tada prenela eKapija potvrđeno je da je fabrika zatvorena, a objekat na prodaju.

I N1 je izveštavao o protestu otpuštenih radnica, koje su tražile da im se isplate zaostale zarade, naknade i otpremnine.

Ministarstvo privrede je, 21. decembra, saopštilo da je turska kompanija Berteks tekstil ispunila obaveze prema 98 zaposlenih u fabrici kojima je dugovala zarade, otpremnine i naknadu za prevoz za avgust, septembar i oktobar.

Međutim, istog dana bivša radnica Berteksa Milica Rajić demantovala je za N1 Ministarstvo privrede koje je jutros saopštilo da su izmirene obaveze prema svim zaposlenima, rekavši da im Berteks do tog trenutka nije isplatio –  odmore.

Prema pisanju Insajdera, Berteks Tekstil je sa državom potpisao ugovor po kome dobija 826.000 hiljada evra subvencija, a zauzvrat je bio u  obavezi da do 2019. zaposli 300 radnika na neodređeno vreme. Berteks Tekstil bavio se šivenjem garderobe za brendove kao što su Zara, Stradivarius i Mango.

Slučaj Geox – pozivali se i na „promenu ukusa kupaca“

Proizvodne pogone pre toga (u jesen 2021) zatvorila je i fabrika automobilskih instalacija Šinvon iz Niša  koja je bila deo korporacije Jura.

O otkazima je počelo da se priča još početkom te godine, kada je odbornik Miodrag Stanković rekao da je iz fabrike otpušteno 188 radnika i da se navodno sprema otpuštanje još 160 njih. Mnogi su, kako je rekao – o tome obavešteni SMS porukom.

Ipak, u javnosti je najglasnije odjeknulo zatvaranje Geoksa iste te, 2021. godine, kada je bez posla ostalo više od hiljadu radnika.

Pokretanje postupka likvidacije Geoksovog preduzeća u Vranju registrovano je u APR i od 5. avgusta 2021. svi radnici ove fabrike i zvanično su – nezaposleni. Na ulazu u krug fabrike u ranim jutarnjim satima 2. avgusta 2021. godine, više od 1.200 radnika dočekalo je obaveštenje sročeno na jednom papiru – pismo likvidacionog upravnika koji zaposlene obaveštava o gašenju firme i gubitku posla.

Kao zvanični razlozi za gašenje preduzeća tada je navedeno kontinuirano smanjenje proizvodnje na niovu cele Geoks grupe, počev od 2018. godine do tog dana. Proizvodnja je, navodi se – dodatno smanjena zbog pandemije kovida-19 „čak i ispod granica rentabilnosti“.

„Na osnovu detaljne analize tekućeg poslovanja odnosno projekcije daljeg psolovanja u sadašnjim tržišnim uslovima, jedini član društva (vlasnik firme, prim.nov.) GEOX S.p.A Italija, utvrdio je nedpostojanje dalje poslovne i finansijske opravdanosti obavljanja delatnosti“, navodi se u odluci o likvidaciji.

Dodaje se i ono što je već pisalo u obrazloženju, da je jedan od razloga livkidacije i – promena ukusa kupaca!

„Imajući u vidu gašenje velikog broja prodavnica obuće Geoks brendova širom sveta, a posebno zbog promene ukusa kupaca u smislu zahteva za drugačijom vrstom obuće od one koju proizvodi društvo – gubitak interesovanja za klasične kožne cipele, mokasine i baletanke u korist moderne sportske obuće koja se ne proizvodi u Srbiji, utvrđeno je da se više ne može ostvariti svrha postojanja društva“, navodi se u odluci.

APR

U novembru 2021. organizacija Transparentnost Srbija (TS) zatražila je da se utvrdi krivična odgovornost za nezakonitu dodelu državne pomoć iznad dozvoljenog iznosa kompaniji „Technic development“, investitoru i proizvođaču obuće italijanske fabrike Geoks u Vranju, nezavisno od toga da li će pretplaćeni iznos biti vraćen u budžet.

„Rešenje Komisije za kontrolu državne pomoći iz novembra 2021. potvrdilo je nalaze TS iz maja 2017. godine, da je državna pomoć za izgradnju fabrike obuće u Vranju dodeljena nezakonito“, navela je tada TS u saopštenju.

Kako je dodato, Komisija je utvrdila da je reč o državnoj pomoći koja za 414 miliona dinara prelazi maksimalno dozvoljenu.

„Komisija za kontrolu državne pomoći je u svom rešenju od 1.novembra 2021. utvrdila da je korisnik Technic Development doo Vranje – u likvidaciji dobio državnu pomoć koja prelazi maksimalno dozvoljenu za 414.044.391,33 dinara (ukupna državna pomoć tom preduzeću je bila preko 1,5 milijarde dinara). U pitanju je pomoć za investicioni projekat ‘Izgradnja fabrike za proizvodnju obuće’, gde se proizvodila obuća italijanske firme GEOX. Prema nalazu Komisije, prekomerni iznos državne pomoći dodelilo je Ministarstvo privrede i to 1. aprila 2016. godine, u iznosu od 90.687.891,33 dinara, i 23. decembra 2016. godine, u iznosu od 323.356.500,00 dinara“, stoji u saopštenju Transparentnosti Srbija.

JUGpres je krajem decembra te iste 2021. godine pisao da nakon odlaska italijanske Fabrike obuće Geoks iz Vranja početkom avgusta, kada je 1.200 zaposlenih ostalo bez posla, „još uvek nije rešen status svih radnika, iako je država obećala da će ih zaposliti“…

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare