Anksioznost i depresija mogu da povećaju rizik za razvoj hroničnih bolesti

Zdravlje 05. maj 202207:50 > 08:47 0 komentara
Shutterstock

Žene svih uzrasta i mlađi muškarci sa određenim poremećajima raspoloženja imaju veću verovatnoću da razviju određene hronične bolesti, prema novom istraživanju.

Istraživači retrospektivne studije objavljene u časopisu JAMA Network Open analizirali su zdravstvene podatke 40.360 odraslih osoba u Minesoti, iz sistema povezivanja medicinske dokumentacije „Rochester Epidemiology Project“.

Istraživački tim je podelio odrasle u tri starosne grupe prema polu: 20, 40 i 60 godina.

Povezane vesti

Učesnici su dalje podeljeni u četiri grupe: oni sa anksioznošću, depresijom, anksioznošću i depresijom, ili bez anksioznosti i bez depresije.

Žene u sve tri starosne grupe i muškarci u 20-im godinama koji su imali ili depresiju ili anksioznost i depresiju bili su u značajno većem riziku od razvoja hroničnog stanja, u poređenju sa učesnicima bez anksioznosti ili depresije.

Neka od 15 hroničnih stanja uočenih u studiji uključivala su hipertenziju, astmu, hroničnu opstruktivnu bolest pluća (HOBP) i većinu karcinoma, piše CNN.

„Mi smo skloni da o mladim ljudima razmišljamo kao o vitalnim i zdravim osobama. Takođe smo skloni da mislimo da hronična medicinska stanja pogađaju samo starije ljude. Nažalost, za ljude koji doživljavaju mentalne bolesti, stvarnost može izgledati sasvim drugačije“, rekao je Jasmin Verc, predavač psihologije na Fakultetu za filozofiju, psihologiju i jezičke nauke na Univerzitetu u Edinburgu u Velikoj Britaniji, koji nije bio uključen u studiju.

Od svih žena u studiji, žene u 20-im godinama su najverovatnije razvile hronične bolesti ako su imale i anksioznost i depresiju, sa povećanjem rizika od preko 61 odsto u poređenju sa učesnicima bez mentalnih poremećaja.

Žene u svojim 60-im su bile najmanju verovatnoću ako su same imale anksioznost, sa povećanjem rizika od preko pet odsto u poređenju sa učesnicima koji nemaju ni anksioznost ni depresiju.

Od muškaraca u studiji, oni sa anksioznošću i depresijom u grupi od 20 godina su najverovatnije razvili hronično stanje, sa skoro 72 odsto povećanja rizika u poređenju sa kontrolnom grupom, a muškarci sa anksioznošću u grupi od 60 godina bili su u manjem riziku od preko osam odsto.

Moguća objašnjenja za disparitete

Istraživači nisu bili u mogućnosti da utvrde zašto su žene češće pogođene nego muškarci, ali postoje neke moguće hipoteze, rekao je autor studije dr Vilijam Bobo, profesor psihijatrije i predsedavajući i konsultant odeljenja za psihijatriju i psihologiju u Klinici Mejo u Džeksonvilu, Florida.

„Postoje polne razlike u učestalosti dijagnostikovanih anksioznih i depresivnih poremećaja i to je možda imalo ulogu“, rekao je on.

Prema Klinici Mejo, veća je verovatnoća da će žene dobiti dijagnozu generalizovanog anksioznog poremećaja nego muškarci i više od dva puta veću verovatnoću da će im biti dijagnostikovana depresija.

Hormonski, biološki i psihološki faktori takođe mogu da imaju ulogu u tome, dodao je dr Bobo.

Učesnici sa anksioznošću i depresijom takođe su bili pogođeni višestrukim hroničnim stanjima, a ne samo jednim ili dva, rekao je dr Verc i dodao da su preko 86 odsto učesnika bili belci, što je jedan od ograničavajućih faktora.

Kako smanjiti rizik

„Postoje bihevioralni i farmakološki tretmani za anksioznost i depresiju, za koje se pokazalo da poboljšavaju dobrobit pacijenata“, rekao je Kajl Burasa, saradnik u gerijatrijskom istraživačkom, obrazovnom i kliničkom centru u Severnoj Karolini, koji nije bio uključen u studiju.

Takođe je rekao da otkrića iz ove studije ukazuje na to da bi ti tretmani takođe mogli da poboljšaju fizičko zdravlje, posebno kada su ljudi mlađi.

„Uključivanje dovoljno fizičke aktivnosti i sna u dnevnu rutinu takođe se pokazalo da smanjuje anksioznost i depresiju“, rekao je dr Burasa.

On je dodao da pored tih aktivnosti, izbegavanje pušenja i alkoholnih pića može pomoći u smanjenju rizika od razvoja hroničnog stanja.

„Ako osećate da imate anksioznost ili depresiju, trebalo bi da razgovarate sa svojim lekarom ili terapeutom kako bi ste napravili plan lečenja“, rekao je dr Verc.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi ko će ostaviti komentar!