Atomska bomba, devojčica iz Hirošime i 1.000 papirnih ždralova koji još „lete“

Svet 09. avg 202319:32 28 komentara
Unsplash/Joan Tran, AFP/FILES, Wikimedia,

Sadako Sasaki imala je samo dve godine kada je 6. avgusta 1945. godine atomska bomba bačena na Hirošimu.

Živela je svega dva kilometra od mesta na kom je bomba eksplodirala. Većina Sadakinih komšija je umrla, ali devojčica uopšte nije povređena, ili se to barem nije moglo videti golim okom.

Sve do svog sedmog razreda (1955), Sadako je bila  normalna, srećna devojčica.

AFP PHOTO (septembar 1945)

Ipak, jedan dan posle važne štaffetne trke, tokom koje je pomogla svom timu da pobedi, osetila je izuzetan umor i vrgoglavicu. Posle nekog vremena, vrtoglavica je nestala, a devojčica je bila uverena da je to bila samo posledica naporne trke. No, spokoj nije dugo trajao. Iznenadni umori i gubitak ravnoteže postajli su sve češći i češći.

Jednog dana Sadako se toliko zavrtelo u glavi da je pala i nije mogla da ustane. Njeni školski drugovi su obavestili učitelja. Sadakini roditelji su je odveli u bolnicu Cervenog krsta, gde je Sadako saznala da boluje od leukemije.

Ovaj rak krvi u to vreme su nazivali „bolešću atomske bombe“. Sadako je znala da skoro svi koji bi oboleli nisu uspeli da se izbore sa bolešću, te je bila jako uplašena.

Želela je da se vrati u školu, ali je morala da ostane u bolnici gde je neprestano plakala, pričala je kasnije njena porodica, navodi se na sajtu EU.

Ubrzo nakon toga, njena najbolja prijateljica Čizuko je došla da je poseti. Čizuko joj je donela origami (papir za savijanje i kreiranje modela). Ispričala je Sadako legendu –  da ždral, sveta ptica u Japanu, živi sto godina, a ako bolesnik sastavi 1.000 papirnih ždralova, ta osoba će uskoro ozdraviti.

Unsplash/Caroline Waters

U nadi da će se to desiti i njoj, Sadako je odlučila da sklopi 1.000 ždralova.

Sadakina porodica je mnogo brinula za nju. Često su dolazili da je posete u bolnici, pričaju sa njom i pomažu joj da sklopi ždralove. Nakon što je sklopila 500 ždralova, osećala se bolje a lekari su rekli da može da ode kući na kratko.

Međutim, već prve nedelje vrtoglavica i umor su se vratili i morala je natrag u bolnicu.

Uprkos velikim bolovima, Sadako je nastavila da sklapa ždralove, trudeći se da ostane vesela i ne odričući se nade.

Pixabay/Miguel Á. Padriñán

Nedugo nakon toga, njena porodica stajala je pored kreveta u kome je devojčica mirno zaspala, da se više nikada ne probudi.

Sklopila je ukupno 644 papirna ždrala.

N1/Stefan Stanković

Trideset devet Sadakinih drugara iz razreda odlučili su da osnuju klub papirnih ždralova i tako sačuvaju sećanje na nju.

Reč se brzo proširila. Učenici iz 3.100 škola i iz devet stranih zemalja poslali su novac udruženju, da bi 5. maja 1958. godine, skoro tri godine nakon što je Sadako umrla, prikupljeno je dovoljno sredstava da bude podignut spomenik u njenu čast.

N1/Stefan Stanković

On je danas poznat kao Dečiji spomenik mira i nalazi se u centru Spomen-parka mira u Hirošimi, blizu mesta gde je bačena atomska bomba.

Kada je otkriven javnosti, troje dece, uključujući i njenog mlađeg brata Eija, povukli su crvenu i belu traku sa spomenika, dok je u pozadini svirala Betovenova „Sedma simfonija“.

Zvok malog zvona, na kome su bile ugravirane reči „Hiljadu papirnih ždralova“ i „Mir na zemlji i na Nebu“,  preneo se širom parka.

Andrew Dunn/Wikipedia

Deca iz celog sveta i dalje ostavljaju savijene papirne ždralove ispod Sadakine statue, ponavljajući reči koje su napisane na njemu:

„Ovo je naš vapaj. Ovo je naša molitva. Mir u svetu“.

Podsetimo, prva bomba bačena je na japanski grad Hirošimu 6. avgusta 1945. godine, da bi tri dana kasnije druga bila bačena na Nagasaki.

Povezane vesti

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare