Veran Matić o reakcijama na posetu Vukovaru: Izgradnja mira je prljav posao

Vesti 18. nov 202019:11 > 19:19
Pixsell/PIXSELL

U posebnim okolnostima zbog pandemije koronavirusa, u Vukovaru je obeležen Dan sećanja na žrtve Domovinskog rata, kao i Dan sećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje. Prvi put ove godine u Koloni sećanja je bio izaslanik predsednika Srbije Veran Matić, kao i potpredsednik hrvatske vlade iz redova srpske manjine Boris Milošević.

Za specijalnog izaslanika predsednika Srbije Verana Matića, ovo su bile okolnosti kada nije bilo dovoljno žrtvama odati poštu samo polaganjem venaca već je isped spomen obeležja na Ovčari, Matić kleknuo i pomolio se.

„To je moj lični čin, a posle svega sam dobio i podrsku predsednika za taj čin. Imamo sam potrebu da učnim nesto više od uobicajenog protokolarnog polaganja venaca, da naglasimo značaj ovogodišnje komemoracije, da napravimo jednu vrstu iskoraka koja bi predstavljala osnovu za nove iskorake“, objašnjava Matić.

POVEZANE VESTI

U čije ime Veran Matic polaže vence pita se Demokratska stranka Srbije, a na društvenim mrežama pitaju se i u čije ime Matić kleči i preispituju njegovu motivaciju.

„Izgradnja mira, citiram jednog hrtvatskog autora, izgradnja mira je prljav posao, ne samo prljav posao ako se misli na to da ste klekli, pa ste se isprljali, nego vi primate na sebe odredjenu vrstu negativnih reakcija i vaših, i na drugoj strani. U javnosti kad pogledam komenatre, ima jako puno onih koji pronalaze neki prostor za kritku, za vređanja, za nipodaštavanje“, kaže Matić.

Među onima koji kritikuje nije hrvatski premijer Andrej Plenković, on je pozdravio dolazak Matića u Vukovar, kaže to je bitna poruka.

„Mislim da je to jako dobra poruka da je on došao u Vukovar, položio venac na Vukovarskom groblju, kao i juče na Ovčari. Te su poruke bitne, one govore takođe i o suočavanju sa prošlošću i činjenici da na taj način vlasti iz Srbije šalju posebnu poruku Vukovaru i žrtvi Vukovaraca“, smatra Plenković.

U Beogradu je organizacija Žena u crnom jedna od retkih koja javno podseća na dešavanja u Vukovaru. Staša Zajović iz Žena u crnom poručuje da žrtve neće biti zaboravljene.

„U ovoj državi oni koji su počinili ratne zločine, u ovom slučaju u Vukovaru, su uvaženi, moralni i politički autortieti. Među njima i Šljivančanin koji je po izlasku iz zatvora odmah primljen u Glavni odbor vladajuće Sprske napredne stranke“, podseća Žujović.

I to je jedan od razloga zbog kojih reditelj Janko Baljak, autor dokumentarnih filmova o Vukovaru, kaže da se nije daleko odmaklo kada se govori o pomirenju, i to na obe strane.

„Ja ne vidim ništa pozivtino između dva 18. novembra da se dešava u jednoj ili drugoj zemlji. Osim kada su neki lukravtvini razlozi u pitanju ili kada su direktno izbori u jednoj ili drugoj zemlji u pitanju, pa se po potrebi spušta ili zaoštrava ta retorika između političkih vrhuški“, ističe Baljak.

Vukovar je, od avgusta do novembra 1991. bio pod opsadom JNA i paravojnih formacija. Iz vukovarske ratne bolnice izvedeni su ranjenici, među kojima su bili i civili, koji su ubijeni na Ovčari u noći izmedju 20. na 21. novembar. Iz masovne grobnice ekshumirano je 200 osoba, a još se traga za posmrtnim ostacima njih 70. Za zločine u Vukovaru pred Tribunalom u Hagu osuđeni su oficiri JNA Mile Mrkšić na 20 godina i Veselin Šljivančanin na deset godina zatvora.