Predstavljena Deklaracija o zajedničkom jeziku

Predstavljena Deklaracija o zajedničkom jeziku

Predstavljena Deklaracija o zajedničkom jeziku Izvor: N1

U Sarajevu je predstavljena Deklaracija o zajedničkom jeziku, prilikom koje su izlagači govorili o jeziku i šta žele poručiti ovom Deklaracijom. Pročitajte i tekst deklaracije.

Direktorka Centra za kulturnu dekontaminaciju Borka Pavićević kaže da je "jedno država a drugo jezik".

"Bila sam pre pet godina u mestu Orahovac, to je srpska enklava na Kosovu u kojem sva deca govore francuski i tu sam razgovarala sa profesorkom sprskog jezika koja mi je rekla da me jako mrzi, a ja sam je pitala zašto, na šta mi je odgovorila zato što pišem hrvatski. Ja sam iz one generacije gde je Zec prevodio literaturu i to je meni ostalo kako sam čitala, a ona mi je rekla da me potpuno razume i da ona mnogo voli Miroslava Krležu. Mislim da je identifikacija nacije i jezika proizvela nešto što mogu nazvati nacionalističkim kičem a to je kad izgubite moć svog jezika. U Beogradu nemate kafića koji se zove srpski, svuda je international, svuda je biznis. Od granice do granice imate postkolonijalni jezik kojim se danas govori", istakla je Pavičević.

Ivana Simić Bodrožić, književnica iz Hrvatske, kazala je da ako se međusobno razumemo da to znači da se radi o jednoj lingivističkoj osnovi i da niko od njih nikome ne želi uskratiti, zabraniti jezik.

"Mi samo upozoravamo na raznolikost za koju mi stmatramo da je bogatstvo. Ne želimo narode čistiti od nečega. Jezici se vrlo često ne podudaraju s narodima, što je primer sa Nemačkom, Austrijom. U Austriji govore nemački jezik što ne čini Austrijance manje Austrijancima. Svi znamo šta se dogodilo nakon rata, a meni se na neki način čini da se jezik kojim smo govorili raspao, Bili smo prisiljeni paziti da budemo čisti. Ja sam u svom prvom romanu pisala o odrastanju za vreme rata i tu sam pisala o mojoj baki koja je Hrvatica ali je ceo život govorila ekavicom i ja kad mislim o njoj, ne mogu razmišljati drugačije nego na ekavici. Jako sam se loše osećala kad mi je došao lektor i ispravljao to. To čišćenje jezika direktno utiče na strukturu naših misaonih svetova i to treba ponavljati svih nas koji želimo autentičnost i širinu", navela je Boždrović.

"Mi danas imamo primere tzv. škole pod jednim krovom gde su deca odgojena na način da s njima pod istim krovom odrastaju oni drugi, a vi kad ga nazivate drugim nazivate ka drugačijim i to vas dovodi do stvari koje sam videla na Baščaršiji. Gledala sam suveniri i ugledala sam hemijsku koja je napravljena od čaure metka i na kojoj piše Sarajevo. Mi ne želimo rušiti Ustav ili nešto represivno uvoditi, ne želimo bilo koga primoravati na nešto. Mi želimo da senzibilujemo javnost da postoje drugi modeli shvatanja jezika. Ne zagovaramo jezičnu anarhiju. Prvih 200 potpisnika su mahom ljudi koji su izuzteno obrazovani. Takođe, mi ne tražimo zajedničko ime jeziku, ne želimo ga nazvati jugoslavenskim, balkanskim, zagovaramo da svaki narod imenuje svoju varijantu jeziku onako kako želi", dodala je Boždrović.

Enver Kazaz, profesor sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu, za N1 je govorio o Deklaraciji o zajedničkom jeziku.

"Deklaracija je najdragocenija za BiH, a posebno za decu u obrazovnom sistemu koja su etnička manjina na nekom prostoru. To je jedan jezik i u gramatičkom i istorijskom smislu. Ovaj jezik je služio kao sredstvo u koje je pohranjena utopija nacionalne slobode", kazao je Kazaz.

On je pojasnio da jezik nije sredstvo identiteta, ali je pitanje da li se jezik poklapa sa nacionalnim identitetom.

"Nije sredstvo identiteta, ali je pitanje da li se jezik poklapa sa nacionalnim identitetom u potpunosti. Postoje jezičke prakse koje pokazuju da to ne mora biti tako. Južnoslavenski prostor je obeležen čežnjom da se interpretira nacionalni identitet", dodao je.

Dodao je da se jezik i njegova interpretacija koriste u službi političke moći.

"To se koristi u službi političke moći koja služi da ubedi narode da jezik drugih naroda ne valja. Zapravo, ne radi se o jeziku nego o standardu. Ono što mi zovemo jezicima su standardi koji se normiraju u skladu sa standardima akademske zajednice", zaključio je Kazaz.

Deklaracija o zajedničkom jeziku

Suočeni s negativnim društvenim, kulturnim i ekonomskim posljedicama političkih manipulacija jezikom i aktualnih jezičnih politika u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji, mi, doljepotpisani, donosimo

DEKLARACIJU O ZAJEDNIČKOM JEZIKU

Na pitanje da li se u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji upotrebljava zajednički jezik – odgovor je potvrdan.

Riječ je o zajedničkom standardnom jeziku policentričnog tipa – odnosno o jeziku kojim govori više naroda u više država s prepoznatljivim varijantama – kakvi su njemački, engleski, arapski, francuski, španjolski, portugalski i mnogi drugi. Tu činjenicu potvrđuju štokavica kao zajednička dijalekatska osnovica standardnog jezika, omjer istoga spram različitoga u jeziku i posljedična međusobna razumljivost.
Korištenje četiri naziva za standardne varijante – bosanski, crnogorski, hrvatski i srpski – ne znači da su to i četiri različita jezika.

Inzistiranje na malom broju postojećih razlika te nasilnom razdvajanju četiri standardne varijante dovodi do niza negativnih društvenih, kulturnih i političkih pojava, poput korištenja jezika kao argumenta za segregaciju djece u nekim višenacionalnim sredinama, nepotrebnih ”prevođenja” u administrativnoj upotrebi ili medijima, izmišljanja razlika gdje one ne postoje, birokratskih prisila, kao i cenzure (te nužno auto-cenzure), u kojima se jezično izražavanje nameće kao kriterij etno-nacionalne pripadnosti i sredstvo dokazivanja političke lojalnosti.

Mi, potpisnici ove Deklaracije, smatramo da činjenica postojanja zajedničkog policentričnog jezika ne dovodi u pitanje individualno pravo na iskazivanje pripadnosti različitim narodima, regijama ili državama;

svaka država, nacija, etno-nacionalna ili regionalna zajednica može slobodno i samostalno kodificirati svoju varijantu zajedničkog jezika;

sve četiri trenutno postojeće standardne varijante ravnopravne su i ne može se jedna od njih smatrati jezikom, a druge varijantama tog jezika;

policentrična standardizacija je demokratski oblik standardizacije najbliži stvarnoj upotrebi jezika;
činjenica da se radi o zajedničkom policentričnom standardnom jeziku ostavlja mogućnost svakom korisniku da ga imenuje kako želi;

između standardnih varijanti policentričnog jezika postoje razlike u jezičnim i kulturnim tradicijama i praksama, upotrebi pisma, rječničkom blagu kao i na ostalim jezičnim razinama, što mogu pokazati i različite standardne varijante zajedničkog jezika na kojima će ova Deklaracija biti objavljena i korištena;

standardne, dijalekatske i individualne razlike ne opravdavaju nasilno institucionalno razdvajanje, već naprotiv, doprinose ogromnom bogatstvu zajedničkog jezika.

Stoga, mi, potpisnici ove Deklaracije, pozivamo na ukidanje svih oblika jezične segregacije i jezične diskriminacije u obrazovnim i javnim ustanovama;
zaustavljanje represivnih, nepotrebnih i po govornike štetnih praksi razdvajanja jezika;

prestanak rigidnog definiranja standardnih varijanti;

izbjegavanje nepotrebnih, besmislenih i skupih ”prevođenja” u sudskoj i administrativnoj praksi kao i sredstvima javnog informiranja;

slobodu individualnog izbora i uvažavanje jezičnih raznovrsnosti;

jezičnu slobodu u književnosti, umjetnosti i medijima;

slobodu dijalekatske i regionalne upotrebe;

i, konačno, slobodu ”miješanja”, uzajamnu otvorenost te prožimanje različitih oblika i izričaja zajedničkog jezika na sveopću korist svih njegovih govornika.

Tagovi:

Komentari (49)

Komentar je uspešno poslat.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Studentkinja Filološkig fakulteta

A što se varijanti tiče, svako ko ne prihvata to, neka malo istraži istoriju našeg jezika. Još polovinom prošlog veka postojale su srpska (beogradska) i hrvatska (zagrebačka) varijanta u standardu. Postojala je svest da se razlikuju, isto kao i dijalekti, ali niko se ne trudi da odvoji dijalekte, jer nisu politički bitni. Svakome ko je blizak lingvistici ovo je lepa vest i neka tako i ostane :)

Studentkinja Filološkog fakulteta

Ono što ljudi masovno treba da shvate je da se potpisnici ove deklaracije trude samo da olakšaju stvari, da negde stoji zapisano da mi zaista koristimo jedan jezik, ali se problem javlja u nazivu, odnosno nazivima tog jezika. Verujem da ni njima, a i znam još puno ljudi kojima takođe nije bitno kako se taj jezik zove, bitne su činjenice - ovi jezici su zapravo jedan jezik.

Dejan

Ovo je još jedna podmetačina kako bi se Srbima ukrao jezik. Naravno da će filozofirati sada svi redom , te ovo te ono... Kako to da se u Austriji govori nemački ili Švajcarskoj. Ne postoji nikakav bošnjački jezk niti je ikada postojao. Hrvatski se javlja tek od Tita i od Šredera a crnogorski od Mila pa na ovamo. I to su gluposti i krađe jezika o kojima i ne treba razgovarati . Postoji samo jedan jezik na ovim prostorima a to je srpski .

* Sva polja su obavezna

Najčitanije

NAJČITANIJE

ČITAOCI REPORTERI

ČITAOCI REPORTERI

Vaša poruka je uspešno poslata.

Hvala.

GOTOVO

Ubacite video ili fotografiju.

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa.
Ne sme biti više od 25 MB.

Pročitajte još

Region

Region

Pendarovski: Antifašizam je temelj naše države, Makedonci imaju posebnu istoriju 13:52 h

13:52 h  |  Region

Region

Region

Podignuta optužnica protiv Tijane Ajfon u BiH zbog navođenja na prostituciju 12:31 h

12:31 h  |  Region

Region

Region

Još 1.767 novozaraženih i 46 preminulih u Sloveniji 12:04 h

12:04 h  |  Region

Region

Region

U Hrvatskoj 4.009 novih slučajeva koronavirusa, preminula 51 osoba 11:30 h

11:30 h  |  Region

Region

Region

Pobedničke koalicije u Crnoj Gori sačinile sporazum, u fokusu zakon o lustraciji 11:27 h

11:27 h  |  Region

Region

Region

Zaev: Makedonci i Bugari imaju zajedničku istoriju, Jugoslavija nas razdvajala 25.11.2020.

25.11.2020.  |  Region

Region

Region

Skoro 1.300 novozaraženih u Severnoj Makedoniji, 39 osoba umrlo 25.11.2020.

25.11.2020.  |  Region

Region

Region

Još 620 novozaraženih koronavirusom u Crnoj Gori, preminulo devet osoba 25.11.2020.

25.11.2020.  |  Region

loader